Suradnja Hrvatske kinoteke Hrvatskog državnog arhiva i Slovenskog filmskog arhiva pri Arhivu Republike Slovenije ima višedesetljetnu tradiciju. Obje su ustanove organizacijski slične kao sastavni dijelovi državnih arhiva, Hrvatskog državnog arhiva i Arhiva Republike Slovenije. Ipak, postoji razlika: Hrvatska kinoteka prikuplja i pohranjuje nacionalno filmsko arhivsko gradivo i strano kinotečno. Slovenski filmski arhiv je zadužen za pohranu domaćeg filmskog arhivskog gradiva, dok strane kinotečne kopije u Sloveniji prikuplja Slovenska kinoteka.

U proljeće 2013., 6. travnja, u okviru tematskih večeri Slovenskog filmskog arhiva u dvorani Slovenske kinoteke pozvali smo kolege iz Hrvatske kinoteke na čelu s pročelnicom Carmen Lhotka. Večer smo nazvali Dani Hrvatske kinoteke u Ljubljani. U prvom je planu bilo predstavljanje zajedničkog projekta digitalne restauracije cjelovečernjeg filma Crne ptice redatelja Eduarda Galića iz 1967. godine, a prikazan je i izbor redateljevih kratkometražnih filmova. Važan doprinos zajedničkom projektu bilo je ustupanje izvornog arhivskog gradiva filma kojeg čuvamo u našem arhivu. Nosilac projekta bila je Hrvatska kinoteka koja na digitalizaciji troši znatna sredstva. Ovom prilikom želim istaknuti da, zbog nedostatka financija, u Sloveniji još nismo u cijelosti završili projekt restauriranja i digitalizacije filma Krizno razdoblje redatelja Francija Slaka, započet prije dvije godine. Još nije obavljena završna faza projekta, prijenos na filmsku traku.

Vratimo se veselijim temama i nabrojimo nekoliko uspješnih zajedničkih projekata iz prošlog razdoblja. U vrijeme kad je Slovenski filmski arhiv vodio Ivan Nemanič, a Hrvatsku kinoteku, na žalost, pokojni Mato Kukuljica, Slovenski filmski arhiv je od Hrvatske kinoteke temeljem međusobne razmjene ili, bolje rečeno, slobodnog pristupa nabavio tri filma iz razdoblja između dva svjetska rata, koji imaju izuzetnu važnost za slovensku filmsku povijest. Najstariji je Oj, ljetni sivi sokole iz 1934. godine redatelja Kamila Brösslera i produkcijske kuće Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar iz Zagreba o logorovanju sokolaša na Bledu te posjeti jugoslavenskog kralja i njegove obitelji izviđačima iz Novog Sada. Dva su druga filma promocijsko-turistička: Ormož, jugoslavenski Gallspach produkcijske kuće Svetloton iz Zagreba iz 1935. godine koji prikazuje nekad izuzetno popularno lječilište dr. Otmara Majeriča i, naravno, puls Ormoža i okolnih krajeva. Film Radenci sadržajno je sličan: predstavlja lječilište, punionice mineralne vode i turistički puls mjesta. Izradila ga je ista tvrtka dvije godine kasnije. Oba turistička filma moći će se vidjeti na Danima Slovenskog filmskog arhiva u Zagrebu.

Prvoga dana ovog ciklusa na tribini će biti predstavljen redatelj Crnih ptica Eduard Galić te zajednički restauratorski projekt Hrvatske kinoteke i Slovenskog filmskog arhiva s naglaskom na opisu postupaka digitalizacije i restauracije cjelovečernjeg filma ovog redatelja.

Kako je ovih dana Slovenski filmski arhiv proslavio 45. godišnjicu postojanja i djelovanja, drugog smo dana našim prijateljima u Zagrebu pripremili program kratkih filmova različitih žanrova kojima želimo predstaviti raznovrsnost slovenskog filmskog arhivskog gradiva, a kao poslasticu i cjelovečernji omladinski film Kekec, vjerojatno još uvijek najprepoznatljiviji slovenski film.

Treći je dan posvećen filmovima koje su strane filmske producentske kuće snimale u Sloveniji. Večer će zaključiti cjelovečernji film Deveti krug u produkciji Jadran filma, pri izradi kojeg su sudjelovali poznati slovenski filmski stvaraoci, redatelj France Štiglic i direktor fotografije Ivan Marinček.

Zadnje će večeri program zaokružiti kratki igrani filmovi društveno kritičkog sadržaja te cjelovečernji film crnog vala Tvrđava nasilnika redatelja Jože Pogačnika.

Na kraju se iskreno zahvaljujem Hrvatskoj kinoteci koja nas je prijazno pozvala u Zagreb!

(Lojz Teršan, pročelnik Slovenskog filmskog arhiva)