SIJEČANJ
Sloboda u pismu
Prvi ovogodišnji Kratki utorak obraća nam se u formi filmskog pisma kako bi nas pozvao na refleksiju o autoritetu i pobuni, o povijesti i pejzažu, putovanju i subjektivnom pogledu, o konstrukcijama identiteta i neočekivanim jezično-prostornim sinkronicitetima.
Pismo kao izravan iskaz konekcije i svojevrstan poziv na dijalog, istovremeno je odraz potrebe za komunikacijom i bliskošću, kao i (fizičke) udaljenosti. U slučaju triju autorica – Lynne Sachs, Deborah Stratman i Nine Kurtela – pismo postaje elastična kinematografska forma za istraživanje intersubjektivnosti i medijacije, ali i filmskoga jezika: forma koja širi polje kreativne slobode. U kombinaciji s arhivskim snimkama ili dokumentarnim vizurama krajolika, pisma u ovim filmovima vješto premošćuju vrijeme i prostore, isporučujući poveznice između naizgled nespojivih perspektiva, događaja, misli.
Sloboda u pismu, koja parafrazira (točnije, negaciju izvrće u afirmativne) riječi koje je Ingeborg Bachmann uputila Paulu Celanu u jednome od brojnih pisama koje su razmijenili, jedna je od mogućih epistolarnih kinematografskih razmjena između one koja piše, nje koja snima i nas koji slušamo i gledamo – između “ja” i “ti”.
S ljubavlju,
Kratki utorak
RASPORED PROJEKCIJA:
E•pis•to•lar•no: pismo Jeanu Vigou / E•pis•to•lar•y: letter to Jean Vigo (Lynne Sachs), 2021, 5'
Od Hetty za Nancy / From Hetty to Nancy (Deborah Stratman), 1997, 44'
Dear Aki (Nina Kurtela), 2021, 14'40''
----------
OŽUJAK
Krajolici sjećanja
Sjećanje je nezamislivo bez svoje fizičke, prostorne dimenzije, piše Rebecca Solnit u svojoj knjizi Wanderlust, literarnom obolu konceptu i povijesti hodanja. Kretanje kroz prostor stoga je analogno kretanju umom, doživljajima i percepcijama, a promjena pozicije vlastitog tijela otvara horizont prema drugačijim perspektivama i novim znanjima.
Četiri filma okupljena u novom bloku Kratkog utorka otiskuju se na putovanja stvarnim i utopijskim prostranstvima, pozivajući gledatelje na lutanje krajolicima sjećanja koji neizbježno vode u sadašnjicu. Posežu za arhivskim materijalima, povijesnim epizodama i uvriježenim narativima kako bi otvorili nove panorame na krajolike u kojima su sabrana kolektivna sjećanja i individualna iskustva, mikro povijesti i univerzalne potrebe.
Morski, pustinjski i pastoralni pejzaži koje ćemo istražiti u ovoj maloj filmskoj memorijalnoj odiseji svjedoci su priča o migracijama, turizmu i neminovnim promjenama, ali prije svega o različitim načinima na koje krajolike stvaramo, doživljavamo i pamtimo.
RASPORED PROJEKCIJA:
Dohvatiti sunce: El Shatt (Ana Bilankov), 2023, 19'
Lampedusa (Philip Cartelli, Mariangela Ciccarello), 2015, 14'
Duž obale / Du côté de la côte (Agnès Varda), 1958, 25'
Fran i Verka: običan dan u napuštenom selu / Fran dhe Verka; ose një ditë e zakonshme në një fshat të braktisur (Sovran Nrecaj), 2023, 14'
----------
SVIBANJ
Arhivska groznica
Posuđujući naslov od slavnog eseja Jacquesa Derride o aporičnom karakteru institucionalnih arhiva, čija je zadaća s jedne strane arhivirati, čuvati i štititi nešto od zaborava, dok s druge strane institucionalizacija arhiva neizbježno vodi kontroli, isključivanju i zaboravu, Arhivska groznica okuplja četiri filmska ostvarenja koja sedimente kinematografske forme pretvaraju u živo i dinamično sinestetičko tkanje.
Prvi film Brucea Connera (1933-2008), pionira američkog eksperimentalnog filma i “posljednjeg mađioničara 20. stoljeća” (Harvard Film Archive), u cijelosti sastavljen od pronađenih filmskih vrpci, ingeniozan je primjer dekonstrukcije i rekonstrukcije, u čitavom dinamičnom rasponu montaže i inovativne snage filmskog pripovijedanja. Kinetičke kontemplacije, kako svoje radove naziva umjetnički kolektiv Raqs Media Collective, istraživački su vizualno-narativni eksperimenti o kreaciji, percepciji, cirkulaciji i recepciji informacija, a filmom Biciklist koji je upao u vremenski stožac nastavljaju svoju kontinuiranu preokupaciju transtemporalnošću na primjeru događaja iz 1980. godine. Posežući za antologijskim Markerovim filmom La Jetée kao inspiracijom, redateljica Natalie Cubides-Brady koristi sedam desetljeća stare arhivske snimke kako bi isplela distopijsku priču iz budućnosti. Naposljetku, snimke iz obiteljskog arhiva u filmu Divlje cvijeće Karle Crnčević izraz su ultimativne ljudske potrebe za sjećanjem – odraz preplitanja poetike i etike arhiva.
RASPORED PROJEKCIJA:
Film (Bruce Conner), 1958, 12'
Biciklist koji je pao u vremenski stožac (Raqs Media Collective), 2023, 25'
Zastrti grad (Natalie Cubides-Brady), 2023, 13'
Divlje cvijeće (Karla Crnčević), 2022, 11'
----------
LIPANJ
Narativi bliskosti
Filmsko platno delikatan je prostor relacija koje titraju u raznim smjerovima, uvijek nestalne i trenutačne, ali intenzivne i energične: između onoga i onih koji su prikazani, između onih koji gledaju, između osjetila i uma, percepcije i emocije, efekta i afekta. U prirodi filmskog medija nalazi se stanovita igra pogleda, kako bi se s farsija na hrvatski jezik mogla prevesti riječ nazarbazi, ujedno i ime koje je redateljica Maryam Tafakory nadjenula svojoj filmskoj posveti iranskoj kinematografiji, kao i mediju filma uopće, njegovom potencijalu da približava i zbližava.
Ovaj moćan filmski kolaž, sastavljen od stotina isječaka preuzetih iz postojećih filmova, ujedno je i moćno svjedočanstvo snage filma da kontinuirano traga za načinima nadilaženja nametnutih ograničenja. U dramaturgiji gesti i pogleda, kao i u soničnoj silini filma palestinske redateljice Noor Abed, bliskost postaje metoda otpora, a snaga proizlazi iz zajedništva i dijeljenog iskustva. U konačnici, uz uzvraćene poglede i iscjeljujuće glasove, ovi filmovi pretvaraju prostor filmske iluzije u prostor kojim nepokolebljivo odzvanjaju odjeci naše stvarnosti.
Nakon projekcije slijedi razgovor s izvedbenom umjetnicom i aktivisticom Selmom Banich.
RASPORED PROJEKCIJA:
Nazarbazi – igra pogleda / Nazarbazi (Maryam Tafakory), 2022, 19'
Noć koja je ostala među nama / A Night We Held Between (Noor Abed), 2024, 30'
----------
LISTOPAD
Novi svjetovi
Povijest kinematografije ne pripada samo povijesti umjetnosti, već i povijesti tehnologije. Otkriće filma krajem 19. stoljeća, prisjetimo se, dio je tehnološke revolucije, a spone između filma i tehnologije ostaju neraskidive sve do danas. Istovremeno, zbog svoje iluzionističke prirode i umjetničke komponente, film stvara neke druge, nove svjetove. Četiri ostvarenja okupljena u ovom bloku Kratkog utorka na različite načine razmatraju međuodnose filma i tehnologije, kreirajući pritom posve svježe univerzume: od antologijskog eksperimentalnog filma sfaĩra 1985-1895 Ivana Ladislava Galete, koji se referira kako na Kubricovu Odiseju tako i na točku koja markira početak povijesti kinematografije, pa do nagradom Oktavijan ovjenčanog filma A.D.A.M. doajena eksperimentalnog filma u Hrvatskoj Vladislava Kneževića, ujedno i autora jedinih stereoskopskih 3D filmova realiziranih na domaćem tlu.
U filmu Vizija raja brazilsko-američki redatelj Leonardo Pirondi propituje granice ljudske percepcije i mogućnosti širenja pogleda izvan područja fizičkog, objektivnog svijeta. Narativ koji polazi od legendarnog otoka koji su keltski moreplovci ucrtavali na karte u 14. stoljeću, 125 godina prije nego što su prvi Europljani stigli na tlo koje će potom biti prozvano Brazil, Pirondi spaja s istraživanjem suvremenih digitalnih krajolika, pri čemu koristi 16 te 35mm vrpce s 3D renderinge. Dinamične tehnološke promjene današnjice mogle bi aktualnom trenutku priskrbiti titulu novog doba velikih otkrića, a jedno od krucijalnih pitanja koja ta otkrića prate jest: što s ovim vrlim novim svjetovima virtualne realnosti i njegovim žiteljima u budućnosti? Maleni CGI protagonist animiranog filma Ljuta beba autorskog dvojca Caroline Poggi i Jonathana Vinela, čija su cyber ostvarenja nagrađivana i na nekima od najprestižnijih festivala, mogući odgovor na to pitanje sažima u ovom duhovitom nihilističkom ostvarenju.
Gost projekcije je Vladislav Knežević.
RASPORED PROJEKCIJA:
sfaĩra 1985-1895 (Ivan Ladislav Galeta), 1971-1984, 10'
Vizija raja / Visão do Paraíso (Leonardo Pirondi), 2022, 16'
Ljuta beba / Bébé Colère (Caroline Poggi, Jonathan Vinel), 2020, 14'
A.D.A.M. (Vladislav Knežević), 2014, 13'
----------
STUDENI
Arhitektura intime
“Gdje je kino? Svuda oko nas, uokolo grada, u toj čudesnoj, neprekidnoj izvedbi filmova i scenarija”, zapisao je Jean Baudrillard u svojoj knjizi America objavljenoj sredinom 1980-ih. Za novo izdanje programa Kratki utorak odabrana su četiri filma koja potvrđuju potencijal kinematografije da na prostore koji nas okružuju pruži sasvim nov pogled. NYC RBG austrijske autorice Viktorije Schmid globalni metropolis, New York, predstavlja na posve svjež način, no koristeći pritom stare tehnike. Protagonist animiranog južnokorejskog ostvarenja Arhitekt A Jonghoona Leeja zadaći svoje profesije – gradnji kuća – pristupa nježno, stvarajući magična zdanja u kojima je prostor duboko isprepleten sa sjećanjima. Urbano i intimno, tijelo i arhitektura prožimaju se u filmu Uzvišeni Mars francuskog redatelja Jean-Sébastiena Chauvina. Velikoj Jabuci vraćamo se u posljednjem filmu u ovom bloku: antologijskoj Sobi Chantal Akerman – prvom filmu koji je belgijska majstorica eksperimentalnog filma snimila nakon preseljenja u New York, njezinoj minijaturnoj posveti avangardnom filmu 1960-ih.
RASPORED PROJEKCIJA:
NYC RGB (Viktoria Schmid), 2023, 7'
Arhitekt A / 건축가 A (Jonghoon Lee), 2022, 25'
Uzvišeni Mars / Mars exalté (Jean-Sébastien Chauvin), 2022, 18'
Soba / La chambre (Chantal Akerman), 1972, 11'
----------