SIJEČANJ
Sloboda u pismu
Prvi ovogodišnji Kratki utorak obraća nam se u formi filmskog pisma kako bi nas pozvao na refleksiju o autoritetu i pobuni, o povijesti i pejzažu, putovanju i subjektivnom pogledu, o konstrukcijama identiteta i neočekivanim jezično-prostornim sinkronicitetima.
Pismo kao izravan iskaz konekcije i svojevrstan poziv na dijalog, istovremeno je odraz potrebe za komunikacijom i bliskošću, kao i (fizičke) udaljenosti. U slučaju triju autorica – Lynne Sachs, Deborah Stratman i Nine Kurtela – pismo postaje elastična kinematografska forma za istraživanje intersubjektivnosti i medijacije, ali i filmskoga jezika: forma koja širi polje kreativne slobode. U kombinaciji s arhivskim snimkama ili dokumentarnim vizurama krajolika, pisma u ovim filmovima vješto premošćuju vrijeme i prostore, isporučujući poveznice između naizgled nespojivih perspektiva, događaja, misli.
Sloboda u pismu, koja parafrazira (točnije, negaciju izvrće u afirmativne) riječi koje je Ingeborg Bachmann uputila Paulu Celanu u jednome od brojnih pisama koje su razmijenili, jedna je od mogućih epistolarnih kinematografskih razmjena između one koja piše, nje koja snima i nas koji slušamo i gledamo – između “ja” i “ti”.
S ljubavlju,
Kratki utorak
RASPORED PROJEKCIJA:
E•pis•to•lar•no: pismo Jeanu Vigou / E•pis•to•lar•y: letter to Jean Vigo (Lynne Sachs), 2021, 5'
Od Hetty za Nancy / From Hetty to Nancy (Deborah Stratman), 1997, 44'
Dear Aki (Nina Kurtela), 2021, 14'40''
----------
OŽUJAK
Krajolici sjećanja
Sjećanje je nezamislivo bez svoje fizičke, prostorne dimenzije, piše Rebecca Solnit u svojoj knjizi Wanderlust, literarnom obolu konceptu i povijesti hodanja. Kretanje kroz prostor stoga je analogno kretanju umom, doživljajima i percepcijama, a promjena pozicije vlastitog tijela otvara horizont prema drugačijim perspektivama i novim znanjima.
Četiri filma okupljena u novom bloku Kratkog utorka otiskuju se na putovanja stvarnim i utopijskim prostranstvima, pozivajući gledatelje na lutanje krajolicima sjećanja koji neizbježno vode u sadašnjicu. Posežu za arhivskim materijalima, povijesnim epizodama i uvriježenim narativima kako bi otvorili nove panorame na krajolike u kojima su sabrana kolektivna sjećanja i individualna iskustva, mikro povijesti i univerzalne potrebe.
Morski, pustinjski i pastoralni pejzaži koje ćemo istražiti u ovoj maloj filmskoj memorijalnoj odiseji svjedoci su priča o migracijama, turizmu i neminovnim promjenama, ali prije svega o različitim načinima na koje krajolike stvaramo, doživljavamo i pamtimo.
RASPORED PROJEKCIJA:
Dohvatiti sunce: El Shatt (Ana Bilankov), 2023, 19'
Lampedusa (Philip Cartelli, Mariangela Ciccarello), 2015, 14'
Duž obale / Du côté de la côte (Agnès Varda), 1958, 25'
Fran i Verka: običan dan u napuštenom selu / Fran dhe Verka; ose një ditë e zakonshme në një fshat të braktisur (Sovran Nrecaj), 2023, 14'
----------
SVIBANJ
Arhivska groznica
Posuđujući naslov od slavnog eseja Jacquesa Derride o aporičnom karakteru institucionalnih arhiva, čija je zadaća s jedne strane arhivirati, čuvati i štititi nešto od zaborava, dok s druge strane institucionalizacija arhiva neizbježno vodi kontroli, isključivanju i zaboravu, Arhivska groznica okuplja četiri filmska ostvarenja koja sedimente kinematografske forme pretvaraju u živo i dinamično sinestetičko tkanje.
Prvi film Brucea Connera (1933-2008), pionira američkog eksperimentalnog filma i “posljednjeg mađioničara 20. stoljeća” (Harvard Film Archive), u cijelosti sastavljen od pronađenih filmskih vrpci, ingeniozan je primjer dekonstrukcije i rekonstrukcije, u čitavom dinamičnom rasponu montaže i inovativne snage filmskog pripovijedanja. Kinetičke kontemplacije, kako svoje radove naziva umjetnički kolektiv Raqs Media Collective, istraživački su vizualno-narativni eksperimenti o kreaciji, percepciji, cirkulaciji i recepciji informacija, a filmom Biciklist koji je upao u vremenski stožac nastavljaju svoju kontinuiranu preokupaciju transtemporalnošću na primjeru događaja iz 1980. godine. Posežući za antologijskim Markerovim filmom La Jetée kao inspiracijom, redateljica Natalie Cubides-Brady koristi sedam desetljeća stare arhivske snimke kako bi isplela distopijsku priču iz budućnosti. Naposljetku, snimke iz obiteljskog arhiva u filmu Divlje cvijeće Karle Crnčević izraz su ultimativne ljudske potrebe za sjećanjem – odraz preplitanja poetike i etike arhiva.
RASPORED PROJEKCIJA:
Film (Bruce Conner), 1958, 12'
Biciklist koji je pao u vremenski stožac (Raqs Media Collective), 2023, 25'
Zastrti grad (Natalie Cubides-Brady), 2023, 13'
Divlje cvijeće (Karla Crnčević), 2022, 11'
----------
LIPANJ
Narativi bliskosti
Filmsko platno delikatan je prostor relacija koje titraju u raznim smjerovima, uvijek nestalne i trenutačne, ali intenzivne i energične: između onoga i onih koji su prikazani, između onih koji gledaju, između osjetila i uma, percepcije i emocije, efekta i afekta. U prirodi filmskog medija nalazi se stanovita igra pogleda, kako bi se s farsija na hrvatski jezik mogla prevesti riječ nazarbazi, ujedno i ime koje je redateljica Maryam Tafakory nadjenula svojoj filmskoj posveti iranskoj kinematografiji, kao i mediju filma uopće, njegovom potencijalu da približava i zbližava.
Ovaj moćan filmski kolaž, sastavljen od stotina isječaka preuzetih iz postojećih filmova, ujedno je i moćno svjedočanstvo snage filma da kontinuirano traga za načinima nadilaženja nametnutih ograničenja. U dramaturgiji gesti i pogleda, kao i u soničnoj silini filma palestinske redateljice Noor Abed, bliskost postaje metoda otpora, a snaga proizlazi iz zajedništva i dijeljenog iskustva. U konačnici, uz uzvraćene poglede i iscjeljujuće glasove, ovi filmovi pretvaraju prostor filmske iluzije u prostor kojim nepokolebljivo odzvanjaju odjeci naše stvarnosti.
Nakon projekcije slijedi razgovor s izvedbenom umjetnicom i aktivisticom Selmom Banich.
RASPORED PROJEKCIJA:
Nazarbazi – igra pogleda / Nazarbazi (Maryam Tafakory), 2022, 19'
Noć koja je ostala među nama / A Night We Held Between (Noor Abed), 2024, 30'
----------
LISTOPAD
Novi svjetovi
Povijest kinematografije ne pripada samo povijesti umjetnosti, već i povijesti tehnologije. Otkriće filma krajem 19. stoljeća, prisjetimo se, dio je tehnološke revolucije, a spone između filma i tehnologije ostaju neraskidive sve do danas. Istovremeno, zbog svoje iluzionističke prirode i umjetničke komponente, film stvara neke druge, nove svjetove. Četiri ostvarenja okupljena u ovom bloku Kratkog utorka na različite načine razmatraju međuodnose filma i tehnologije, kreirajući pritom posve svježe univerzume: od antologijskog eksperimentalnog filma sfaĩra 1985-1895 Ivana Ladislava Galete, koji se referira kako na Kubricovu Odiseju tako i na točku koja markira početak povijesti kinematografije, pa do nagradom Oktavijan ovjenčanog filma A.D.A.M. doajena eksperimentalnog filma u Hrvatskoj Vladislava Kneževića, ujedno i autora jedinih stereoskopskih 3D filmova realiziranih na domaćem tlu.
U filmu Vizija raja brazilsko-američki redatelj Leonardo Pirondi propituje granice ljudske percepcije i mogućnosti širenja pogleda izvan područja fizičkog, objektivnog svijeta. Narativ koji polazi od legendarnog otoka koji su keltski moreplovci ucrtavali na karte u 14. stoljeću, 125 godina prije nego što su prvi Europljani stigli na tlo koje će potom biti prozvano Brazil, Pirondi spaja s istraživanjem suvremenih digitalnih krajolika, pri čemu koristi 16 te 35mm vrpce s 3D renderinge. Dinamične tehnološke promjene današnjice mogle bi aktualnom trenutku priskrbiti titulu novog doba velikih otkrića, a jedno od krucijalnih pitanja koja ta otkrića prate jest: što s ovim vrlim novim svjetovima virtualne realnosti i njegovim žiteljima u budućnosti? Maleni CGI protagonist animiranog filma Ljuta beba autorskog dvojca Caroline Poggi i Jonathana Vinela, čija su cyber ostvarenja nagrađivana i na nekima od najprestižnijih festivala, mogući odgovor na to pitanje sažima u ovom duhovitom nihilističkom ostvarenju.
Gost projekcije je Vladislav Knežević.
RASPORED PROJEKCIJA:
sfaĩra 1985-1895 (Ivan Ladislav Galeta), 1971-1984, 10'
Vizija raja / Visão do Paraíso (Leonardo Pirondi), 2022, 16'
Ljuta beba / Bébé Colère (Caroline Poggi, Jonathan Vinel), 2020, 14'
A.D.A.M. (Vladislav Knežević), 2014, 13'
----------