CAST:
Grigori Aleksandrov,
Maksim Shtraukh,
Mikhail Gomorov

SCRIPT:
Grigori Aleksandrov,
Ilya Kravchunovsky,
Sergej Ejzenštejn,
Valerian Pletnev

PHOTOGRAPHY:
Eduard Tisse,
Vladimir Popov,
Vasili Khvatov

EDITING:
Sergej Ejzenštejn

Synopsis:

Film je podijeljen u šest poglavlja.

Prvo poglavlje: U tvornici sve je mirno

Uprava tvornice špijunira radnike putem ubačenih agenata živopisnih kodnih imena. Stanje je napeto, jer boljševički agitatori pripremaju štrajk. 

Drugo poglavlje: Povod za štrajk

Ukraden je mikrometar čija vrijednost iznosi gotovo čitavu mjesečnu radničku plaću. Za krađu je optužen radnik Jakov, koji u očajanju izvrši samoubojstvo vješanjem. Izbije sukob i rad se prekida. Radnici napuštaju ljevaonicu i nailaze na otpor. Provaljuju u ured upravitelja, hvataju ga i bacaju niz vodu, a onda se razilaze.

Treće poglavlje: Tvornica je zamrla

Tvornica je prazna i tiha, ptice ulijeću u nju. Vlasnik je frustriran zahtjevima radnika štrajkača: osam-satno radno vrijeme, pošten tretman od strane uprave, povišenje nadnica za trideset posto, šesto-satno radno vrijeme za maloljetnike. O tim zahtjevima diskutiraju dioničari s direktorom, ne namjeravajući ih prihvatiti. Slijedi policijska racija usmjerena na radnike u štrajku.

Četvrto poglavlje: Štrajk se nastavlja

Ispred trgovine stvorio se dugi red, dijete plače od gladi. U jednom radničkom domu izbije svađa između muškarca i žene, ona odlazi. U drugom muškarac je u potrazi za bilo čim što bi mogao prodati na crnom tržištu. Uprava službeno odbija zahtjeve štrajkača.

Peto poglavlje: Provokacija i debakl

Vođa lopovske družine, čiji pripadnici žive u ogromnim bačvama zakopanima u zemlju iznad čije su površine samo otvori bačava, sklapa dogovor s agentom carističke policije o tome da će angažirati nekoliko provokatora iz svoje družine kako bi opljačkali i zapalili trgovinu alkoholnim pićima. Masa ljudi se okuplja oko vatre na znak uzbune, a onda se razilaze kako bi izbjegli provokacije, ali ih svejedno vatrogasci napadaju svojim šmrkovima.

Poglavlje šesto: Likvidacija

Guverner šalje vojsku na radnike. Izbija pobuna. Policajac ubija dijete, vojska progoni gomilu ljudi na polja, gdje ih ubija.
 

Štrajk je prvi dugometražni film znamenitog prvaka sovjetske slikopisne avangarde Sergeja Mihajloviča Ejzenštejna, prethodno angažiranog u avangardom kazalištu Proletkult koje je film i koproduciralo s kućom Goskino. Štrajk je nadahnut krvavo gušenim radničkim štrajkovima u doba carizma u Rusiji početkom 20. stoljeća, a Ejzenštejn se za njega pripremao razgovarajući s učesnicima tih štrajkova, posjećujući tvornice i čitajući Zolin Germinal. Scenarij je pripremao zajedno s Esfir Šub, pionirkom sovjetske kinematografije, autoricom ranih kompilacijskih arhivskih dokumentaraca, no naposljetku ju je maknuo s projekta i u scenaristički tim uključio, među ostalima, svog budućeg koredatelja i kasnije samostalnog režisera niza antologijskih filmova, Grigorija Aleksandrova.

Štrajk je trebao biti prvi rad nikad realiziranog ciklusa od sedam filmova Prema diktaturi proletarijata, a Ejzenštejn ga je osmislio po principu onog što je nazvao montažom atrakcija, što je prethodno prakticirao u kazalištu i što je značilo da svaki trenutak filma treba biti ispunjen (velikim) intenzitetom i iznenađenjem. I doista, Štrajk je vatromet ekspresivnih slika, brzo montiranih (kratkih) kadrova s često živopisnim likovima i ambijentima, a koristi se i asocijativna montaža koja će postati Ejzenštejnov zaštitni znak; najslavniji primjer te asocijativne montaže nalazi se pri kraju filma kad se ubijanje radnika asocira s klanjem goveda (prizor koji je inspirirao Francisa Forda Coppolu za scenu ritualnog ubijanja bika u Apokalipsi sada).

Također, Štrajk je početak Ejzenštejnove specifične dramaturgije kolektiviteta koja zamjenjuje tradicionalno praćenje sudbina pojedinačnih likova i standardnu naraciju. Bombastičan, silno atraktivan stil u savršenoj je ravnoteži s propagandnim težnjama, tako da stil i ideologija povratno jedno drugo podupiru. Štrajk je, zajedno s nešto kasnije iste godine nastalom Oklopnjačom Potemkin, izvršio velik utjecaj na ostale sovjetske režisere, te je bio ključna inicijalna kapisla avangardističke poetike sovjetskog revolucionarnog filma.

Autor komentara: Damir Radić
 

Ulaznice za projekciju 03. 05. u 21:00 moguće je kupiti online OVDJE, kao i na blagajni KIC-a sat vremena prije početka.

b/w, 95'