ULOGE:
Marlon Brando (pukovnik Walter E. Kurtz),
Martin Sheen (kapetan Benjamin L. Willard),
Robert Duvall (potpukovnik Bill Kilgore),
Frederic Forrest (Jay 'Chef' Hicks),
Sam Bottoms (Lance B. Johnson),
Laurence Fishburne (Tyrone 'Clean' Miller),
Harrison Ford (pukovnik Lucas),
Dennis Hopper (fotoreporter)

SCENARIJ:
John Milius,
Francis Ford Coppola (prema romanu Josepha Conrada)

FOTOGRAFIJA:
Vittorio Storaro

GLAZBA:
Carmine Coppola,
Francis Ford Coppola

MONTAŽA:
Lisa Fruchtman,
Gerald B. Greenberg,
Walter Murch

Sadržaj:

Vijetnamski rat. Američki časnik, kapetan Willard, dobiva tajni zadatak da u mračnim dubinama džungle pronađe i likvidira odmetnutog pukovnika Kurtza, tvorca naoružane sljedbe urođenika koja ga smatra božanstvom…

 

Jedan od najslavnijih ratnih filmova svih vremena i po brojnim anketama, neovisno o žanrovskoj pripadnosti, jedan od najboljih filmova u povijesti kinematografije, adaptacija je znamenita kratkog romana Srce tame Josepha Conrada iz 1899., izmještena iz kolonijalne Afrike s kraja devetnaestog stoljeća u ratni Vijetnam druge polovice dvadesetoga.

Preuzevši scenarij Johna Miliusa (Dan velikih valova, Conan barbarin), vruć od velikih umjetničkih i komercijalnih uspjeha svojih prethodnih radova Kum, Kum 2 i Prisluškivanje, Francis Ford Coppola isprva je zamislio da film samo producira, a da ga režira George Lucas, no kako je potonji bio zauzet razvijanjem vlastita projekta Ratovi zvijezda, naposljetku je preuzeo i režiju.

Conradovo problematiziranje evropskog kolonijalizma kroz motiv (riječne) trgovine zamijenjeno je kontekstom američkog imperijalizma u doba najzloglasnijeg rata ratovima krcatog dvadesetog stoljeća, ali roman i film ostali su suštinski povezani dubokim interesom za mračne kutove ljudske duše, odnosno doslovnim i metaforičnim riječnim putovanjem u srce tame. Središte tog praiskonskog mraka, smještenog u praiskonski ambijent, karizmatični je Kurtz, u Coppole svojevrsni mistik koji usred prašume čita T. S. Eliota i J. G. Frazera, kapitalne tekstove o pustoši (moderne civilizacije) i (mitova o) plodnosti.

No, tama stanuje i u drugima, pa tako i u pukovniku Kilgoreu koji izriče jednu od najčuvenijih lajni u povijesti filma, „volim miris napalma ujutro“, te uz zvukove Wagnerovih Walküra predvodi razoran helikopterski napad na uporište Vijetkonga. Robert Duvall sjajan je u toj ulozi koja mu je donijela nominaciju za Oscara, kao što je masivni Marlon Brando obrijane glave savršeno utjelovljenje Kurtza, a Martin Sheen, koji je u iscrpljujućim uvjetima snimanja na Filipinima dobio za život opasan srčani udar, zanimljiv izbor za rolu Willarda koja mu je pripala tek nakon što ju je odbio niz velikih zvijezda poput Stevea Mc Queena, Al Pacina i Clinta Eastwooda.

Filmski kritičar Damir Radić ovako je rezimirao verziju nazvanu Apokalipsa danas – završni rez: „Apokalipsa danas, u Final Cut verziji to je možda razvidnije nego ikad prije, neka je vrsta krvave, sumanute, halucinantne bajke, fantazmagorija u kojoj su svi likovi na ovaj ili onaj način duševno i umno pomaknuti, a 'središnja inteligencija' djela, Willard, sve to uglavnom pasivno promatra sa strane kao vlastiti san u kojem će na kraju zaigrati aktivnu ulogu samo zato da bi postao ubojica, ono što je uostalom već i bio. Krug je zatvoren, izlaza nema, u dnu bića crno je užasavajuće ništa.“

Apocalypse Now: Final Cut, koju Coppola trenutno smatra najboljom verzijom, nekih je 35 minuta dulja od izvorne i oko dvadeset kraća od Redux verzije iz 2001., što znači da je traje nešto više od puna tri sata. U odnosu na Redux, izbačene su scene drugog susreta s Playboyevim zečicama i Kurtzova čitanja magazina Time u društvu urođeničke djece, te je skraćena sekvenca na francuskoj plantaži, a tehnička novost je kopija izrađena iz filmskog negativa u digitalnoj 4K rezoluciji. Godine 2000. Kongresna knjižnica uvrstila je Apokalipsu danas u Nacionalni filmski registar kao djelo izuzetne vrijednosti.

boja, 183'