ULOGE:
Timothée Chalamet (Paul Atreides),
Rebecca Ferguson (Jessica),
Oscar Isaac (vojvoda Leto Atreides),
Jason Momoa (Duncan Idaho),
Stellan Skarsgård (barun Vladimir Harkonnen),
Josh Brolin (Gurney Halleck),
Javier Bardem (Stilgar)

SCENARIJ:
Jon Spaihts,
Denis Villeneuve,
Eric Roth (prema romanu Franka Herberta)

FOTOGRAFIJA:
Greig Fraser

GLAZBA:
Hans Zimmer

MONTAŽA:
Joe Walker

Sadržaj:

Godine 10191. svemirom čvrstom rukom vlada zli car Padishah Shaddam IV. Dok on zapovijedi prima od zastrašujućeg plutajućeg stvorenja nalik crvu, njegov odani saveznik je barun Vladimir Harkonnen s Planeta Arrakis. Harkonnenu i njegovim ljudima najveći je neprijatelj vojvoda Leto od Atreidesa, plemeniti čovjek i otac senzibilnog mladića Paula. Pustinjski planet Arrakis zvan Dina jedini je prirodni izvor tajanstvenog začina, izuzetno snažne droge koja onome tko ju kuša produžuje život i daje božanske moći, a koju u podzemlju Arrakisa čuvaju divovski crvi. Tvrdeći da vlast nad Arrakisom želi iz ruku kuće Harkonnen predati obitelji Atreides, car jednog dana vojvodu Letoa na prijevaru uvuče u klopku i ubije. Prisiljeni bježati, Paul i njegova trudna majka Jessica sklonište potraže u pustinji, kod domorodačkog naroda Fremen predvođenog odvažnim Stilgarom. Nakon što Paul kuša začin, požrtvovna Jessica, pripadnica sestrinstva Bene Gesserit koje tajno čuva carsku krvnu lozu, shvaća da je upravo njezin sin onaj odabrani, mesija Paul Usul Muad ´Dib koji zahvaljujući začinu može vidjeti budućnost.

Fantastična pustolovna akcijska drama Dina suscenarista i redatelja Denisa Villeneuvea nova je adaptacija kultnog istoimenog romana Franka Herberta objavljenog 1965. godine, djela za koje je autor osvojio žanrovske nagrade Hugo i Nebula za najbolji roman. Naslov koji se drži jednim od najpopularnijih znanstvenofantastičnih romana svih vremena, te koji je s nakladama u više od 12 milijuna primjeraka diljem svijeta zacijelo najprodavaniji ZF roman u povijesti, k tome i prvi ZF bestseler ikad objavljen s tvrdim koricama (dotad se literatura ovog žanra objavljivala isključivo u mekoukoričenim izdanjima), prvi je od šest romana Herbertova proznog ciklusa posvećenog pješčanoj planeti, koji zaokružuju romani Mesija Dine, Djeca Dine, Bog vladar Dine, Heretici Dine i Kuća Dine. Prvu ekranizaciju roman je doživio 1984. godine u filmu Dina – pješčani planet Davida Lyncha, kontroverznom ostvarenju koje je većinom dočekano kao s jedne strane ne osobito uspjela adaptacija Herbertove proze koja na idejnoj i izvedbenoj razini nije uspjela dočarati kompleksnost i bogatstvo piščeva literarnog svijeta, a s druge kao djelo koje je razmjerno razočaralo onodobne poklonike originalnog i osebujnog Lyncha, koji je dotad nakon niza kratkometražnih filmova realizirao kultne dugometražne naslove Eraserhead i Čovjek slon. S vremenom su i kritika i publika postale donekle blagonaklonije prema Lynchevu filmu, osobito nakon njegova skretanja u onirično i nadrealno tijekom druge polovine 90-ih i prve polovine nultih godina, a od nove prilagodbe Herbertove proze, koja je 2000. godine adaptirana i u formi od ljubitelja žanra razmjerno hvaljene mini-serije, od prvih najava filma prilično se očekivalo. Glavni razlog leži u imenu redatelja Denisa Villeneuvea, autora izvrsne drame Naša majka, sjajnog Sicarija, precijenjenog Dolaska i iznenađujuće uspjelog Blade Runnera 2049, jednog od najznačajnijih filmaša današnjice od čijeg se svakog novog projekta mnogo očekuje. Prema prvim kritikama Villeneuve je u prvom dijelu planirane dvodijelne adaptacije romana Dina itekako opravdao očekivanja, snimivši raskošno produciran, dojmljivo stiliziran, izuzetno sugestivno režiran i odlično glumljen film u kojem je svijet iz mašte Franka Herberta zaživio na uistinu impresivan način. Valja se nadati da u adaptacijama Herbertova ciklusa o Dini Villeneuve neće stati na jednom romanu i dvama filmovima, nego da će s vremenom ekranizirati i ostalih pet romana opsežne sage.

boja, 155'