ULOGE:
Yoshitaka Zushi (Roku-chan),
Kin Sugai (Okuni),
Toshiyuki Tonomura (Taro Sawagami),
Shinsuke Minami (Ryotaro Sawagami),
Yûko Kusunoki (Misao Sawagami)

SCENARIJ:
Shinobu Hashimoto,
Akira Kurosawa,
Hideo Oguni (prema romanu Shûgorôa Yamamotoa)

FOTOGRAFIJA:
Yasumichi Fukuzawa,
Takao Saitô

GLAZBA:
Tôru Takemitsu

MONTAŽA:
Reiko Kaneko

Sadržaj:

Na tokijskom odlagalištu otpada krajem 60-ih godina prošlog stoljeća živi niz slikovitih i bizarnih likova. Među njima je i mentalno hendikepirani mladi Roku-chan, adolescent koji živi u izmaštanom fantastičnom svijetu u kojem je on kondukter u zamišljenom tramvaju, a onomatopeja zvuka tog tramvaja iskorištena je kao naslov filma. Tu je i stariji Ryotaro Sawagami, izrađivač četaka za kosu koji požrtvovno skrbi o nekoliko djece koje je njegova nevjerna supruga Misao dobila u različitim ljubavnim aferama. Među inima, tu su i često pijani nadničari Masuo Masuda i Hatsutaro Kawaguchi, ljudi skloni površnim seksualnim odnosima sa suprugom onog drugog, nakon čega se vraćaju svojim suprugama Tatsu i Yoshie. Naposljetku, tu je i tjelesnim tikom obilježeni gospodin Shima, koji uvijek brani svoju neugodnu i agresivnu suprugu, te u pravilu pobjesni kad ju netko kritizira i napada.

Godine 1972. nominirana za Oscara u kategoriji najboljeg filma s neengleskog govornog područja, te godinu ranije nagrađena na festivalu u Veneciji, drama suscenarista i redatelja Akira Kurosawe slobodna je adaptacija romana Kisetsu no nai machi (Grad bez godišnjih doba) japanskog romanopisca i autora kratkih priča Shûgorôa Yamamotoa. Prozu književnika pravog imena Satomu Shimizu redatelj je prethodno ekranizirao u filmovima Sanjûrô i Riđobradi, a ovaj je film bio prvi Kurosawin projekt nakon pet godina pauze, te je trebao predstavljati veliki zaokret u njegovoj karijeri. No domicilna japanska kritika dočekala ga je vrlo negativno te ga praktički odbacila, unatoč nominaciji za Oscara i vrlo pozitivnoj međunarodnoj recepciji, što je kod autora izazvalo tešku depresiju te ga nagnalo i na pokušaj samoubojstva. Svoj prvi film u boji Kurosawa je realizirao uz angažman mahom nepoznate glumačke postave i naturščika, a konačni rezultat je urbana drama koncipirana kao ´isječak iz života´, u kojoj su detalji intrigantniji i dojmljiviji od cjeline i u kojoj je uz utjecaj proze Maksima Gorkog u određenoj mjeri zamjetna i redateljeva hladnoća i nezainteresiranost u kreiranju likova i odnosu prema njima.

boja, 140'