Dracula

horor, SAD, 1931 | Mjesto prikazivanja filma: Centar za kulturu Histrionski dom (Ilica 90)

REŽIJA: Tod Browning / Karl Freund

Dracula

ULOGE:
Bela Lugosi (Count Dracula),
Helen Chandler (Mina),
David Manners (John Harker),
Dwight Frye (Renfield),
Edward Van Sloan (Van Helsing),
Herbert Bunston (Doctor Seward),
Frances Dade (Lucy),
Joan Standing (Maid),
Charles K. Gerrard (Martin)

SCENARIJ:
Garrett Fort

FOTOGRAFIJA:
Karl Freund

GLAZBA:
Heinz Roemheld

MONTAŽA:
Milton Carruth,
Maurice Pivar

KOSTIMI:
Ed Ware,
Vera West

Sadržaj:

Odvjetnik i agent za prodaju nekretnina Renfield stiže u dvorac grofa Dracule u Transilvaniji, iako su ga ljudi iz obližnjeg sela upozorili da ne ide tamo jer je to obitavalište vampira. Ekscentrični, ali ljubazni grof dočekuje Renfielda i njih dvojica razgovaraju o grofovu zakupu imanja u Engleskoj. Naposljetku Dracula drogira i hipnotizira Renfielda te ga pretvori u svog roba. Sljedećeg dana Renfield smjesti kovčeg s Draculom na brod kojim plove u Englesku.

No kad stignu tamo, ispostavi se da je živčano rastrojeni Renfield jedini preživjeli putnik. Smjeste ga u sanatorij doktora Sewarda, a kasnije, u londonskom kazalištu, Dracula, koji je napustio svoj sanduk, upoznaje Sewarda koji ga upoznaje sa svojom kćerkom Minom, njezinim zaručnikom Johnom Harkerom i obiteljskom prijateljicom Lucy Weston. Lucy je fascinirana Draculom i već iste noći on se ušulja u njenu sobu…


Dracula je prva zvučnofilmska adaptacija istoimena klasičnog romana Brama Stokera iz 1897., preciznije adaptacija broadwayskog kazališnog komada iz 1924. baziranog na romanu. U tom komadu grofa vampira utjelovio je Bela Lugosi kojeg je režiser Tod Browning (samo godinu kasnije snimit će svoj najslavniji film, kultne Nakaze) preuzeo za filmsku verziju. Film je postigao velik gledateljski i kritičarski uspjeh, pri čemu su hvaljeni gotička atmosfera uvelike ostvarena ekspresionističkim osvjetljenjem slavnog direktora fotografije Karla Freunda (vodeći snimatelj filmova njemačkog ekspresionizma i nepotpisani koredatelj ovog filma) i intervalima jezive tišine, dok je nastup Bele Lugosija ocijenjen „besmrtnim“. Dracula je temeljno ostvarenje za sve brojne buduće filmove o zloglasnom grofu kao utjelovljenju ultimativnog zla, a kanoniziran je 2000. godine kad ga je Kongresna knjižnica uvrstila u svoj Nacionalni filmski registar kao djelo od estetskog, kulturnog ili povijesnog značaja.

Autor komentara: Damir Radić


Ulaznice za projekciju 06. 10. u 21:00 moguće je kupiti online OVDJE, kao i na blagajni Centra za kulturu Histrionski dom sat vremena prije početka.

c/b, 75'

Trailer