ULOGE:
Kinuyo Tanaka (Tamaki),
Yoshiaki Hanayagi (Zushiô),
Kyôko Kagawa (Anju),
Eitarô Shindô (Sanshô dayû),
Akitake Kôno (Taro),
Masao Shimizu (Masauji Taira),
Ken Mitsuda,
Kazukimi Okuni,
Yoko Kosono,
Kimiko Tachibana

SCENARIJ:
Fuji Yahiro,
Yoshikata Yoda (prema priči Ogaija Morija)

FOTOGRAFIJA:
Kazuo Miyagawa

GLAZBA:
Fumio Hayasaka,
Kinshichi Kodera,
Tamekichi Mochizuki

MONTAŽA:
Mitsuzo Miyata

Sadržaj:

Feudalni Japan tijekom 11. stoljeća.  Plemeniti Taira Masauji guverner je jedne japanske provincije kojeg politički protivnici zbog njegove blagosti i časnog odnosa prema seljacima prognaju zajedno sa suprugom Tamaki, sinom Zushiôm i kćeri Anju. Prije deportacije Taira sinu kaže da zapamti da čovjek bez blagosti uopće nije ljudsko biće, te mu dade amulet božice milosrđa. Šest godina kasnije, tijekom putovanja na udaljeni otok u posjet Tairi, Tamaki će s djecom postati žrtvom prevare svećenice koju su sreli usput, te će Tamaki dospjeti u bordel na otoku Sado, dok će Zushiô i Anju biti pretvoreni u robove u službi poreznika Sanshôa. Sanshô je bezobziran i korumpiran čovjek koji će Zushija pretvoriti u svog slugu, koji će pak zaboravivši očeve riječi umjesto poreznikova sina i budućeg svećenika Taroa postati mučitelj drugih robova. Kad naposljetku sad već odrasli Zushiô uspije pobjeći, doznat će da je Anju, ne želeći ga izdati, počinila samoubojstvo, te će dospjeti u Kyoto gdje će biti imenovan guvernerom provincije u kojoj služi Sanshô.

Godine 1954. nagrađena Srebrnim lavom za režiju, impresivna povijesna drama jedno je od najuspjelijih ostvarenja u dugoj i plodnoj karijeri Kenjija Mizoguchija. Film temeljen na japanskoj narodnoj priči iz feudalnog razdoblja na dojmljiv način oslikava dehumaniziranost i barbarstvo srednjeg vijeka, te istodobno sjajno funkcionira kao meditacija o često neveseloj i tragičnoj sudbini pojedinca uhvaćenog u žrvanj više sile i samovolje drugih. Pored uobičajeno iznimno sugestivne i ekonomične režije autora koji se i u ovom filmu bavi svojim omiljenim temama ljudske okrutnosti, socijalne nepravde te teškog položaja i stradanja žene u patrijarhalnom društvu, cjelinu odlikuju efektna eliptična naracija, dominacija vizualno impresivnih polutotala i totala, baš kao i poetičnih i likovno dojmljivih dugih kadrova koji se polagano pretapaju, fascinantna crno-bijela fotografija uglednog Kazua Miyagawe (Rashômon, Yôjinbô), čestog suradnika Akire Kurosawe i Mizoguchija, odlična glazba koja dodatno naglašava emotivnost i dramatičnost zbivanja, te iznimne glumačke interpretacije.

Uoči projekcije u srijedu 16. 1. u 19 sati, uvodnu riječ održat će filmski kritičar Živorad Tomić.

c/b, 124'