ULOGE:
Brigitte Bardot (Dominique Marceau),
Paul Meurisse (Éparvier),
Charles Vanel (Guérin),
Sami Frey (Gilbert Tellier),
Marie-José Nat (Annie Marceau),
Jean-Loup Reynold (Michel)

SCENARIJ:
Henri-Georges Clouzot,
Simone Drieu,
Michèle Perrein,
Jérôme Géronimi,
Christiane Rochefort,
Véra Clouzo

FOTOGRAFIJA:
Armand Thirard

MONTAŽA:
Albert Jurgenson

Sadržaj:

Mlada i privlačna Dominique Marceau problematična je djevojka koja krajem 50-ih godina prošlog stoljeća u bijegu od jednoličnog i dosadnog svakodnevnog života u francuskoj provinciji stiže u Pariz. No umjesto priželjkivanog uzbudljivog i zanimljivog novog života u velegradu, Dominique će se ubrzo pod optužbom za ubojstvo naći pred sudom. Optužnica ju tereti za ubojstvo njezina ljubavnika Gilberta Telliera, koji je ujedno bio i zaručnik njezine sestre, a djevojčinu obranu zastupa odvjetnik Guérin, koji će pred tužiteljem Éparvierom poduzeti sve što je u njegovoj moći da Dominique spasi od giljotine. Tijekom sudskog procesa počet će se otkrivati i neugodni detalji iz djevojčine prošlosti i početka života u Parizu, sve ono što je radila i na što je bila spremna da bi opstala i uspjela u novoj sredini. U sudnici će se tako postupno stvoriti slika temperamentne i impulzivne mlade žene koja je u svom okruženju neprekidno nailazila na nerazumijevanje i loše tretiranje, te koja se upustila u ljubavnu vezu s darovitim i ambicioznim dirigentom, vezu koja je bila osuđena na tragičnu kob.

Godine 1961. nominirana za Oscara u kategoriji najboljeg filma s neengleskog govornog područja, u kojoj je iste godine nagrađena Zlatnim globusom (ravnopravno s dramom Djevičanski izvor Ingmara Bergmana), drama s elementima krimića suscenarista i redatelja Henrija-Georgesa Clouzota u vrijeme premijere bila je jedan od najiščekivanijih filmova godine. Produkciju djela pratili su brojni problemi, od narušena zdravlja samog redatelja koji je doživio srčani udar, preko njegovih čestih sukoba s u to vrijeme velikom svjetskom zvijezdom Brigitte Bardot (I bog stvori ženu, Parižanka, Tri koraka u ludilo), koji su od verbalnih ponekad bivali i fizičkim sukobima, do turbulentnih privatnih života glumaca. Bardot je tako tijekom snimanja započela ljubavnu vezu sa svojim filmskim ´suprugom´ Samijem Freyjom (Neobična banda Jeana-Luca Godarda, Cesar i Rosalie Claudea Sauteta, Mala bubnjarica Georgea Royja Hilla), što je prouzročilo raspad njezina braka s Jacquesom Charrierom te naposljetku dovelo i do njezina pokušaja samoubojstva. Film je postigao veliki komercijalni uspjeh u francuskim kinima, i zbog sjajne uloge Bardot, i zbog Clouzotove sugestivne režije i intrigantne teme, i zbog izražene kritike licemjernog i lažno moralističkog društva, i zbog redateljeva promišljena poigravanja gledateljskim voajerizmom kroz hičkokovski način na koji tijelo Brigitte Bardot koristi kao objekt privlačnosti.

c/b, 127'