ULOGE:
Colin Farrell (David),
Rachel Weisz (kratkovidna žena,
naratorica),
Léa Seydoux (usamljena čitačica),
Ariane Labed (sobarica),
Ben Whishaw (John,
šepajući čovjek),
John C. Reilly (Robert,
čovjek s govornom manom),
Olivia Colman (voditeljica hotela)

SCENARIJ:
Yorgos Lanthimos,
Efthymis Filippou

FOTOGRAFIJA:
Thimios Bakatakis

MONTAŽA:
Yorgos Mavropsaridis

Sadržaj:

David je dopraćen u otmjeni i izolirani hotel nakon što ga je napustila supruga zbog drugog muškarca. Upravitelj hotela priopći mu da samci imaju 45 dana kako bi pronašli partnera odnosno partnericu, u suprotnom će biti pretvoreni u životinju po vlastitom izboru i pušteni u prirodu. David izabire da bude pretvoren u jastoga, ako ne uspije pronaći partnericu u zadanom roku. Nedaleku šumu, osim životinja, nastanjuju i pripadnici pokreta otpora totalitarnom režimu koji je uveo drastične sankcije protiv samaca…

Nakon velikog međunarodnog proboja Očnjakom, prvak tzv. grčkog čudnog vala Yorgos Lanthimos slabije je primljen sa sljedećim ostvarenjem Alpe. Bilo je to nešto manje uspjelo, ali i dalje dojmljivo propitivanje odnosa moći u maloj skupini osebujnih pomagača ljudima koji su pretrpjeli gubitak bliske osobe. Slično Očnjaku - gdje je mlada (i privlačna) učiteljica, kao jedina veza s vanjskim svijetom za troje tinejdžera koje je pater familias izolirao na obiteljskom imanju, donijela klicu pobune – u Alpama se opirala najmlađa (i najprivlačnija) članica eponimne skupine. Nju je utjelovila redateljeva (buduća) supruga Ariane Labed, koja je agens pobune i u prvom Lanthimovosom ostvarenju snimljenom na engleskom jeziku. Jastog se nastavlja na tradiciju znamenitih književnih distopijskih djela (Mi Jevgenija Zamjatina, Vrli novi svijet Aldousa Huxleyja, 1984. Georgea Orwella, Fahrenheit 451 Raya Bradburyja), međutim s tom razlikom da elaborira svijet opozicionara totalitarnom vladajućem sustavu, prikazujući ga kao de facto drugu stranu iste medalje. Naime, nametnutom poretku koji ultimativno zahtjeva život u dvoje međusobno sličnih ljudi i koji uporište ima u gradovima, suprotstavlja se šumska gerila čijim članovima je zabranjena erotska interakcija i gdje se pokušaj realizacije ljubavnih čuvstava smatra ozbiljnim, strogo kažnjivim prekršajem. Kao i u navedenim literarnim klasicima, u središtu narativa pojedinci su koji se ne uklapaju u sistem, ali ovdje ni u jednu od ponuđenih alternativa. Čini se prilično očitim da Lanthimos i koscenarist Efthymis Filippou komentiraju sadašnje političko stanje svijeta gdje se javlja nova ljevica kao opozicija vladajućem neoliberalno kapitalističkom poretku, pri čemu, s obzirom na dosadašnje povijesno iskustvo s ljevicom na vlasti, ali i ideje aktualne nove ljevice, skeptično gledaju na potencijale eventualnih revolucionara. Ta skepsa je opravdana, međutim u samom filmu - bez obzira na to što u povijesno-umjetničkom slijedu donosi stanovitu novost i bez obzira na to što dobro reflektira stvarno stanje gdje su oni drugačiji suštinski neprihvatljivi za sve poretke/ideologije - opresivnost odnosno totalitarnost oba postojeća svijeta djeluje previše shematizirano. Prvi dio filma, u kojem se kroz prikaz režimski organiziranih pokušaja pronalaženja partnera za samce u dvorcu na osami upoznaje 'vrli novi svijet' i njegovi rituali, te profiliraju protagonisti, vrlo je dojmljiv, no kad se radnja premjesti u obližnju šumu i u središte dođu poniženi i uvrijeđeni, a među dvoje od njih (odlično ih igraju Colin Farrell i Rachel Weisz) razvije se i ljubav, film postaje za nekoliko nijansi manje upečatljiv. Svejedno, Jastog je vrlo respektabilan debi grčkog sineasta na engleskom jeziku i u koprodukciji koja je imala i udio američkog i britanskog kapitala, a uspješnosti tog debija svjedoči mnoštvo nominacija, nagrada i drugih priznanja kojima je obasut. Spomenimo samo one najvažnije – nominaciju za Oscara za najbolji izvorni scenarij te za nagradu Alexander Korda Britanske filmske akademije za najbolji britanski film, kao i nagradu žirija na festivalu u Cannesu gdje je premijerno prikazan i gdje su mu dodijeljene i Pseća palma za ulogu psa Boba, te Queer palma – specijalno priznanje za queer film; također, dobitnik je Europske filmske nagrade u kategorijama najboljeg europskog scenarija i europske kostimografije, a bio je nominiran i za najbolji europski film, režisera i glumca (Colin Farrell koji je bio nominiran i za Zlatni globus za najboljeg glumca u komediji ili mjuziklu).

boja, 119'