ULOGE:
Glenn Ford (Jubal Troop),
Ernest Borgnine (Shep Horgan),
Rod Steiger ('Pinky' Pinkum),
Valerie French (Mae Horgan),
Felicia Farr (Naomi Hoktor)

SCENARIJ:
Russell S. Hughes,
Delmer Daves (prema romanu Paula Wellmana)

FOTOGRAFIJA:
Charles Lawton Jr.

GLAZBA:
David Raksin

MONTAŽA:
Al Clark

Sadržaj:

Imućni Rančer Shep Horgan pronađe kauboja Jubala Troopa ranjenog, slabašnog i bez konja. Daje mu utočište na svom velikom ranču, gdje Jubalov neprijatelj ubrzo postane stočar Pinky koji ga optužuje da miriše na ovce, tj. na ratare, što je za uzgajivače goveda jedna od najvećih uvreda. Za razliku od agresivnog Pinkyja, rančer Horgan je veseo i dobronamjeran čovjek oženjen vrlo privlačnom i od sebe mnogo mlađom Mae, koju je upoznao u Kanadi. On Jubalu ponudi stalni posao, a iza njegovih leđa Mae se također interesira za novopridošlog kauboja i to mu nedvosmisleno daje do znanja. Jubal se istakne radom na ranču pa ga njegovom radnom etikom impresionirani Horgan unaprijedi u predradnika, čime Pinkyju postane dodatni trn u oku. U međuvremenu Jubal, koji je otklonio Maeinu erotsku naklonost, upoznaje mladu Naomi dok s karavanom prolazi teritorijem ranča…

Jubal je adaptacija romana Jubal Troop popularnog povjesničara i romanopisca Paula Wellmana, po čijim je djelima snimljeno nekoliko vesterna od kojih su možda najpoznatiji Komančerosi Michaela Curtiza iz 1961. Riječ je o još jednom ambicioznom kaubojskom filmu Delmera Davesa, pedesetih godina jednog od vodećih autora u žanru, a poznavatelji Shakespeareovih klasičnih tragedija u priči i njezinu zapletu prepoznat će stanoviti utjecaj bardova Otela. Jaki aduti filma vrhunska su glumačka postava predvođena Glennom Fordom (Džungla na školskoj ploči), s kojim će Daves surađivati i u dva svoja naredna vesterna, U 3:10 za Yumu i Kauboju, te oscarovci Ernest Borgnine (Marty, Divlja horda) i Rod Steiger (U vrelini noći, Na dokovima New Yorka), kao i atraktivan široki format slike, Cinemascope. Jubal je danas manje poznat Davesov prilog žanru od U 3:10 za Yumu i Drva za vješanje, ali kao i Posljednja kola to je respektabilan uradak koji je već doživio stanovitu revalorizaciju, naime upućeniji kritičari i povjesničari žanra svrstavaju ga u nezaobilazne vesterne pedesetih.

boja, 100'