ULOGE:
Randolph Scott (Bart Allison),
John Carroll (Tate Kimbrough),
Karen Steele (Lucy Summerton),
Valerie French (Ruby James),
Noah Beery Jr. (Sam)

SCENARIJ:
Charles Lang (prema priči Vernona L. Fluhartya)

FOTOGRAFIJA:
Burnett Guffey

GLAZBA:
Heinz Roemheld

MONTAŽA:
Al Clark

Sadržaj:

Bart Allison i njegov pratilac Sam dolaze u gradić Sundown na dan vjenčanja najutjecajnijeg gradskog čovjeka, Tatea Kimbrougha. Allison ulazi u dvoranu gdje se odvija vjenčanje i prekine ga, obznanivši svima da će do zalaska sunca ubiti Kimbrougha. Uskoro se dozna da Allison gradskog čelnika smatra odgovornim za samoubojstvo svoje supruge s kojom je ovaj prije nekoliko godina imao aferu i onda je napustio. Kimbrougha štite šerif i njegovi zamjenici, no Allison je odlučan u svojoj namjeri. Međutim, je li njegova supruga doista bila osoba kakvom je on smatra, žrtva beskrupuloznog zavodnika, i je li Kimbrough doista krivac za njezinu smrt?

Kobna odluka u Sundownu treći je iz 'čuvenog ciklusa' vesterna Budda Boettichera i Randolpha Scotta nastalih između 1956. i 1960., kojima režiser duguje svoj kultni status, a glumac neke od najviših dometa svoje duge i plodne karijere. Zanimljivo, Boetticher je upravo taj film, zajedno s Putnikom na Zapad iz 1959., smatrao „jedinim mediokritetskim“ ostvarenjem svog 'čuvenog ciklusa', no nije se baš lako složiti s njim. Naime Kobna odluka u Sundownu, adaptacija priče Vernona L. Fluhartyja koju scenaristički potpisuje Charles Lang, film je s protagonistom koji se ne uklapa u obrasce standardnog pozitivca vesterna, to je složen karakter koji sadrži gorčinu i rigidnost ne tako česte u junaka vesterna, a s druge strane ni antagonist nije standardni negativac lišen ljudskih opravdanja za svoje postupke. Takvo zahtjevnije postavljanje središnjih likova nije bilo uobičajeno u niskobudžetnim izdancima žanra (nasuprot kreativno ambicioznim i dobro budžetiranim vesternima kakve su radili primjerice John Ford ili Howard Hawks), i baš u tome je Boetticherova zasluga, da ga oskudni proračunski uvjeti nisu obeshrabrili u umjetničkim težnjama. Još jedna zanimljivost Kobne odluke u Sundownu je i primjena aristotelovskog jedinstva vremena, mjesta i radnje, kojim načelno može podsjetiti na jedan od najslavnijih vesterna svih vremena, Točno u podne (1952.) Freda Zinnemanna.

boja, 77'