Ljubav i smrt
Love and Death, igrani, humorna drama, SAD, 1974
REŽIJA: Woody Allen
ULOGE:
Woody Allen (Boris),
Diane Keaton (Sonja),
James Tolkan (Napoleon),
Harold Gould (Anton lvanovič Lebedokov),
Olga Georges-Picot (Alexandrovna)
SCENARIJ:
Woody Allen
FOTOGRAFIJA:
Ghislain Cloquet
MONTAŽA:
Ron Kalish,
Ralph Rosenblum,
George Hively
Sadržaj:
Boris Grušenko se još kao dječak razlikovao od svojih vršnjaka, jer su ga umjesto dječjih igara i tučnjava zanimali poezija i leptiri. Jedina osoba s kojom se razumije, koja razmišlja slično njemu i s kojom može voditi duge intelektualne razgovore je njegova daljnja rođakinja Sonja. Boris voli Sonju, no ona je zaljubljena u njegova brata Ivana, te će se razočarati kad Ivan oženi drugu djevojku. Naposljetku će se Sonja udati za starog trgovca te utjehu potražiti u nizu izvanbračnih veza. Kad 1812. godine izbije rat protiv Napoleonove Francuske, Boris će biti mobiliziran da bi kao velika kukavica dezertirao usred bitke. No spletom okolnosti pritom će slučajno ubiti nekoliko francuskih generala i postati junak, da bi po povratku u Moskvu proveo noć s groficom Aleksandrovnom, najljepšom i najotmjenijom ženom u gradu, zbog čega će ga na dvoboj izazvati njezin ljubomorni ljubavnik.
Godine 1975. na festivalu u Berlinu ovjenčana kasnije ukinutom nagradom filmske kritike UNICRIT, koja je posljednji put dodijeljena sljedeće godine romantičnoj ratnoj drami Noći i dani Jerzyja Antczaka, komedija Woodyja Allena uspjela je parodija ponajprije ruskih književnih klasika, ponajprije Tolstojeva Rata i mira. No Allen parodira i parodijski persiflira koješta, od proze F. M. Dostojevskog preko filmova Ingmara Bergmana i Sergeja Ejzenštajna do anarhoidnih komedija braće Marx i S.J. Perelmana, a osjeća se i utjecaj komike Boba Hopea. Cjelina obiluje tjelesnim gegovima s osloncem na slapstick, duhovitim replikama, autoironičnim humorom neurotičnog komičara te intelektualističkim i pseudointelektualnim bavljenjem temama kakve su Bog, ljubav i smrt. Premda se ne ubraja u Allenova najuspjelija ostvarenja, film koji je uz dosta problema – od redateljeve bolesti do suradnje s filmskom ekipom koja nije znala engleski – sniman na lokacijama u Francuskoj i Mađarskoj, zbog čega se autor zarekao da više nikad neće snimati izvan SAD-a, nudi šarmantnu zabavu punu intelektualnih referenci te predstavlja prijelazno ostvarenje k autorovim djelima u kojima će slapstick i vizualni gegovi ustupiti mjesto verbalnom humoru.
boja, 85'