ULOGE:
Josef Kemr (Kozlík),
Magda Vásáryová (Marketa Lazarová),
Nada Hejna (Katerina),
Jaroslav Moucka (Jan),
František Velecký (Mikoláš),
Karel Vašiček (Jirí),
Ivan Palúch (Adam),
Martin Mrazek (Václav),
Václav Sloup (Simon),
Pavla Polaskova (Aleksandrija)

SCENARIJ:
František Pavlíčel,
František Vláčil (prema romanu Vladislava Vančure)

FOTOGRAFIJA:
Bedrich Batka

GLAZBA:
Zdenĕk Liška

MONTAŽA:
Miroslav Hájek

Sadržaj:

U srednjovjekovnoj Češkoj tijekom 13. stoljeća traje žestoki sukob dvaju hajdučkih klanova, obitelji Kozlík i Lazar. Da bi svoju zemlju oslobodio stalne opasnosti koja prijeti od obiju hajdučkih klanova i njihova sukoba, kralj odluči pokrenuti rat. Takav razvoj događaja snažno će se odraziti na ljubavne odnose dva mlada para, onog koji čine Kozlíkov sin Mikoláš i Lazarova kći Markéta te onog koji čine mladi grof Kristián i Kozlíkova kći Alexandra. Naime, Kozlíkov sin Mikoláš iz osvete zbog toga što je bio pretučen oteo je Lazarovu kći Markétu te ju je učinio svojom ljubavnicom, čime je u njoj inicirao unutarnji sukob između ljubavi i sreće s jedne te osjećaja dužnosti, odanosti i vjere s druge strane, jer je djevojku njezin otac obećao Bogu. Istodobno, mladi grof Kristián, koji će pasti u zarobljeništvo razbojnika, u vezi je s neukrotivom Kozlíkovom kćeri Alexandrom, a obje ljubavne veze postat će žrtve tragičnog razvoja zbivanja koji će odrediti niz borbi okrutnih razbojnika s iskusnim kraljevim vojnicima predvođenima iskusnim i odlučnim kapetanom Pivom.

Godine 1968. nagrađena Posebnim priznanjem na Mar del Plata Film Festivalu, a tek 24 godine kasnije prikazana u konkurenciji prestižnog Međunarodnog filmskog festivala u Karlovym Varyma, te 1998. od strane kritike i publike proglašena najboljim češkim filmom svih vremena, izvrsna povijesna romantična drama Markéta Lazarová suscenarista i redatelja Františeka Vláčila (Golubica, Dolina pčela, Adelheid, Sjene ljeta, Čarobnjak) izuzetno je uspjela adaptacija istoimenog romana češkog prozaika Vladislava Vančure. Dijelom temeljena i na motivima piščeve kronike Slike iz povijesti naroda češkoga, dvodijelna epska snaga predstavlja vrhunac karijere Františeka Vláčila, a riječ je o ostvarenju posve drugačijem od prethodnih čeških filmova domoljubne tematike. Film koji je sniman nekoliko godina jedno je od najambicioznijih i najskupljih ostvarenja čehoslovačke kinematografije, a unatoč tome redatelj je proračun uspio zadržati znatno ispod prvotnih planova, da bi dio sredstava iskoristio za realizaciju svog sljedećeg projekta Dolina pčela. Snimljen pod razvidnim utjecajem velikana kakvi su Carl Theodor Dreyer i Ingmar Bergman, film koji srednji vijek na impresivno realistički i nimalo romantični način prikazuje kao razdoblje primitivizma i nasilja, u vrijeme premijere izazvao je veliku pozornost. Ne samo zbog vrlo eksplicitnih nasilnih sekvenci, koje su uključivale i za ono vrijeme prilično realistične scene silovanja i odrubljivanja glave, nego i zbog prizora golotinje. Filmom Adelheid iz 1969. godine Vláčil je isprovocirao prosovjetski režim, koji je djelo shvatio kao alegorijski prikaz zemlje nakon gušenja praškog proljeća, zbog čega je neko vrijeme smio snimati samo kratkometražne filmove. Ipak, kasnije je stekao zasluženi status velikana češke kinematografije. Roman Vladislava Vančure objavljen je 1931. godine i smjesta se prometnuo u bestseler, a nadahnut je istinitom pričom o srednjovjekovnim precima piščeve obitelji.

c/b, 162'