ULOGE:
Jaroslava Schallerová,
Kati Sir,
Márk Zala,
Lajos Balázsovits,
Péter Blaskó,
Balázs Kosztolányi

SCENARIJ:
Károly Bari,
Péter Zimre

FOTOGRAFIJA:
János Kende

GLAZBA:
János Baksa Soós,
Károly Frenreisz,
Jack Orszacz,
Zorán Sztevanovity,
Levente Szörényi,
László Tolcsvay

MONTAŽA:
Zoltán Farkas

SCENOGRAFIJA:
Tilda Gáti

Sadržaj:

Mađarska početkom 70-ih godina prošlog stoljeća. Mladi Savanyú tvornički je radnik iz Budimpešte, baš kao i njegov najbolji prijatelj s kojim provodi gotovo svaki slobodni trenutak. Nakon monotonih smjena na poslu mladići se prepuštaju popodnevnoj zabavi i noćnim provodima, izlascima u grad i odlascima na koncerte. Savanyú je već dugo zaručen s privlačnom Juli, a o ozbiljnosti njihove veze govori i to što su se nedavno zaručili. Dok mladići žive kao podstanari, djevojke su smještene u radničkim hostelima, ali nijedno od tih mjesta nije pogodno za ono što mladi parovi najviše žele, a to je zajedničko provođenje vremena.

Itekako im je potreban stan, pa kad silom prilika upadnu u jedan, iz njega će ih izbaciti ne baš grubi policajac. A kad odu na koncert pop-benda, koji se održava u Parku mladosti, Juli će upoznati naočitog i šarmantnog violončelista Gézu. Nakon kratkotrajnog flerta, on djevojku lako nagovori da se ne vrati svom mladiću i sivoj svakodnevici, nego da s njim i bendom pobjegne na turneju. Juli na to spremno pristane, jer taj potez vidi kao bijeg u slobodu i nekonvencionalan način života. U međuvremenu, za njima kreću Savanyú i njegovi prijatelji, jer je mladić odlučan da ponovo osvoji Juli.

 

Treći dugometražni igrani film redateljice Márte Mészáros, za koji su scenarij napisali Károly Bari i Péter Zimre, među ostalim suscenarist drame Ljeto na brijegu Pétera Bacsóa, ostvarenje je prožeto šezdesetosmaškim duhom, duhom rock 'n' rolla i buntovništva. Prikaz mađarske kontrakulturne scene na prijelazu desetljeća priča je o odiseji mlade žene koja prije udaje želi posljednji put osjetiti slobodu i neovisnost. Osim što je riječ o autoričinom filmu koji je s formalne strane obilježen odmakom prema eksperimentalnom, jer sadrži minimum dijaloga i jer je vizualnom izvedbom blizak glazbenom videu, posrijedi je i djelo u kojem se jasno odražavaju kulturne promjene koje su Europu zahvatile u ono vrijeme, u doba u kojem su tradicionalne vrijednosti bile uzdrmane mladenačkim buntom i težnjama za što većim individualizmom.

U filmu koji je naslov posudio od istoimene pjesme suscenarista Károlyja Barija nedostatak dijaloga nadoknađen je stihovima pjesama koje se često izvode u cijelosti i koje savršeno izražavaju onodobni mladenački idealizam. Takav koncept odlično prati režija Márte Mészáros, koja meandrira i ne robuje konvencijama, što je u skladu s istraživačkim tonom cjeline koja istražuje živote mladih. Elaboriranje ženskog iskustva i svakodnevice ključni je sastojak većine autoričinih filmova, svakako onih najuspjelijih, a ovdje je tema želja mlade djevojke za slobodom i emancipacijom. U izvrsnoj interpretaciji češke glumice Jaroslave Schallerové, koja je iste 1970. debitirala u odličnoj fantastičnoj pustolovnoj drami Valerie i njezin tjedan čuda (Valerie a týden divů) Jaromila Jiresa, Julia je djevojka koju mladići ne mogu razumjeti. Savanyú potječe iz dobre obitelji, ima posao i situiran je, i što bi iz njihove perspektive djevojka još mogla poželjeti? Ona, međutim, unatoč prividnoj pasivnosti bira nešto drugo, bira neovisnost i živost, a u pristupu Márte Mészáros taj njezin izbor biva prikazan na vrlo slikovit i efektan način.

Autor teksta: Josip Grozdanić

c/b, 84'