Odavde do vječnosti
From Here To Eternity, igrani, romantična ratna drama, SAD, 1953
REŽIJA: Fred Zinnemann
ULOGE:
Burt Lancaster (narednik Milton Warden),
Montgomery Clift (Robert E. Lee Prewitt),
Deborah Kerr (Karen Holmes),
Donna Reed (Alma 'Lorene' Burke),
Frank Sinatra (Angelo Maggio)
SCENARIJ:
Daniel Taradash (prema romanu Jamesa Jonesa)
FOTOGRAFIJA:
Burnett Guffey
GLAZBA:
George Duning
MONTAŽA:
William A. Lyon
Sadržaj:
Američka luka Pearl Harbor tijekom ljeta 1941. godine. Među vojnicima na obuci je i Robert Lee Prewitt, odličan boksač koji je jednom u ringu oslijepio protivnika, zbog čega se ne želi pridružiti vojničkoj boksačkoj momčadi. Takvom svojom odlukom on isprovocira satnika Danu Holmesa, te ovaj drugim vojnicima zapovjedi da Prewittu maksimalno otežaju obuku i život u vojarni. Bježeći od teške svakodnevice, u kojoj se sukobljava i s grubim narednikom Judsonom, Prewitt će se ubrzo početi zbližavati s atraktivnom barskom zabavljačicom Almom ´Lorene´ Burke. Istovremeno, senzibilna Holmesova supruga Karen započet će ljubavnu vezu s markantnim narednikom Miltonom Wardenom, da bi strastvene ljubavne veze i zategnuti odnosi među vojnicima i časnicima naposljetku doveli do tragedije.
Godine 1954. od čak 13 nominacija za Oscara nagrađena s njih osam, uključujući one za najbolji film, režiju, scenarij te sporednu mušku (Frank Sinatra) i žensku ulogu (Donna Reed), glasovita romantična ratna drama Freda Zinnemanna (Točno u podne, Čovjek za sva vremena, Dan šakala) dojmljiva je adaptacija nagrađivanog istoimenog romana Jamesa Jonesa. Dok Jonesov roman odlikuje izraziti naturalizam u prikazu zbivanja u Pearl Harboru neposredno pred početak Drugog svjetskog rata, redatelj Zinnemann uz suradnju scenarista Daniela Taradasha (Piknik Joshue Logana, Zvono, knjiga i svijeća Richarda Quinea) taj naturalizam znatno ublažava, pri tome ublažavajući i neke provokativne detalje iz proze. Tako je primjerice Lorene od prostitutke iz bordela u romanu, na filmu transponirana u barsku zabavljačicu, a izmijenjena su i neka karakterna obilježja likova. Unatoč tome, film krasi sugestivan ugođaj ekspandirajućeg očaja i rezignacije, a vrlo efektno je razrađen temeljni motiv romana, suprotstavljanje senzibilnih pojedinaca brutalnosti unutar vojne postrojbe kojoj pripadaju. Dakako, glavni mamci za gledatelje su tadašnje velike zvijezde u glumačkoj postavi, od oskarovca Burta Lancastera (Obračun kod OK Corrala, Gepard) i Montgomeryja Clifta (Ispovjedam se, Mjesto pod suncem), do Deborah Kerr (Crni narcis, Kralj i ja) i Franka Sinatre (Oceanovih 11, Mandžurijski kandidat), ali aduti filma su i spretno umetanje melodrame i naglašena emotivnost. Prema nekim pričama Sinatra je ulogu dobio zahvaljujući svojim vezama s mafijom, što je F.F. Coppoli kasnije poslužilo za intrigantnu epizodu u Kumu, no ako tome i jest bilo tako, Sinatra je uistinu izvrstan i za svoju je ulogu zasluženo osvojio Oscara.
c/b, 118'