Osveta stvorenja

Revenge of the Creature, horor, SAD, 1955

REŽIJA: Jack Arnold

Osveta stvorenja

ULOGE:
John Agar (Prof. Clete Ferguson),
Lori Nelson (Helen Dobson),
John Bromfield (Joe Hayes),
Nestor Paiva (Captain Lucas),
Grandon Rhodes (Jackson Foster),
Dave Willock (Lou Gibson),
Robert B. Williams (George Johnson),
Charles Cane (Captain of Police)

SCENARIJ:
Martin Berkeley

FOTOGRAFIJA:
Charles S. Welbourne

GLAZBA:
Herman Stein

MONTAŽA:
Paul Weatherwax

KOSTIMI:
Jay A. Morley Jr.

Sadržaj:

Iako je prethodno bilo izrešetano mecima, stvorenje iz Crne lagune, znano i kao Gill-Man odnosno Čovjek-škrga, uspjelo je preživjeti. Nakon što ga ubrzo pronađu i uhvate članovi druge ekspedicije u području brazilske rijeke Amazone, ono bude prebačeno u Institut za istraživanje podmorja u gradu Ocean Harboru na Floridi. Ondje ga smještenog u akvarij počnu proučavati profesor Clete Ferguson, iskusni stručnjak za psihologiju životinja, i mlada studentica ihtiologije Helen Dobson.

Stvorenje pritom čuva pomalo grubi John Bromfield, momak kojem se Helen prilično sviđa i koji će postati ljubomoran kad shvati da se između nje i profesora Cletea počinje rađati ljubav. No s vremenom će postati jasno da se Helen sviđa i stvorenju, što će se pokazati kao ozbiljan problem pri Cleteovim pokušajima komuniciranja s njim. Sve će se dodatno zakomplicirati kad stvorenje naposljetku uspije pobjeći u ocean, pritom ubivši Johna. Jer ono je i dalje zaljubljeno u Helen, o kojoj intenzivno razmišlja, zbog čega smjesta počne uhoditi nju i Cletea. Dok Helen i profesor budu u restoranu na obali, stvorenje će oteti djevojku i s njom pobjeći u vodu, a Clete će u pratnji policije krenuti u potjeru za njima.

 

Fantastični horor Osveta stvorenja, ponovo u režiji Jacka Arnolda, kultnog redatelja holivudske znanstvene fantastike tijekom 50-ih godina prošlog stoljeća, koji je u osnovi jednostavne i nerijetko trivijalne žanrovske obrasce promišljeno i inteligentno obogaćivao intrigantnim kritičkim stavovima i komentarima o različitim aktualnim temama, od hladnog rata i militarizacije do zloporabe znanosti, središnji je nastavak trilogije započete godinu ranije Stvorenjem iz Crne lagune, koja će sljedeće 1956. biti zaključena filmom The Creature Walks Among Us redatelja Johna Sherwooda.

Trilogija o stvorenju jedinstvena je ne samo među dotadašnjim filmovima o 'čudovištima' studija Universal, nego i među filmskim serijalima o čudovištima općenito, jer su njezini tvorci pametno odlučili u svakom sljedećem nastavku izbjegavati formulaičnost, odnosno ne ponavljati zaplet izvornika uz možebitne minimalne izmjene, već širiti temeljnu ideju i priču te karakterno uslojavati likove.

Dok je temeljno Stvorenje nudilo jednostavnu, ali učinkovitu storiju o skupini znanstvenika na koje u džungli vreba čudovište, u ovom nastavku stvorenje stiže u civilizaciju (i 'civilizaciju') iz koje smjesta pobjegne u sebi probudivši i animalne nagone, ali i neke plemenite osjećaje poput ljubavi, da bi u posljednjem nastavku koncept bio obogaćen motivom znanstvenika koji kirurškim zahvatima stvorenje pokušavaju pretvoriti u sisavca. Drugi doprinos Jacka Arnolda trilogiji među ljubiteljima žanra uživa vrlo visok ugled, u najvećoj mjeri opravdano. Redatelj uspijeva gledatelje učinkovito emotivno vezati uz stvorenje dok je ono vezano lancima, izgladnjivano i mučeno štapom za stoku, pritom ne bježeći ni od patetike, koja je svrhovita i opravdana. Romantični podzaplet je efektan i uvjerljiv, osobito primjerice u sceni u kojoj Helen pliva u pratnji Cletea Fergusona, dok ju stvorenje iz dubine prati i oponaša njezine pokrete, da bi joj potom posegnuo za stopalom, u čemu se krije i nagovještaj erotskog odnosa.

Arnold uz suradnju scenarista Williama Allanda, inače primarno producenta i povremeno glumca koji je bitnu sporednu ulogu odigrao i u Građaninu Kaneu, te Martina Berkeleyja tu ne staje, već stvorenje pretvara u svojevrsnog 'stalkera' protagonistice, jer ju ono intenzivno prati, špijunira dok se svlači pred tuširanje itd. Zanimljiva je i određena za ono vrijeme prilično avangardna feministička nota u načinu na koji autori profiliraju Helen, kao ženu koja bira karijeru i tada nekonvencionalni životni put, premda se ponekad upita kuda ju to vodi i zna li što uistinu želi.

U ovom filmu je veliki Clint Eastwood ostvario prvu nepotpisanu celuloidnu ulogu, i to komikom obilježenu malu rolu laboranta Jenningsa koji traga za laboratorijskim mišem kojeg je negdje zametnuo, a u toj ulozi mu po svemu sudeći nije bilo osobito ugodno.

Kao i prvi nastavak, i ovaj je snimljen u 3D-tehnici, no bilo je to u vrijeme kad se publika već u dobroj mjeri zasitila te novotarije, te je film bio najviše gledan u tradicionalnim kinima. Premda kritika u vrijeme premijere djelo nije dočekala baš blagonaklono, publika je smatrala drugačije te je ono ostvarilo solidnu zaradu i studio Universal potaklo na snimanje još jednog nastavka.

Autor teksta: Josip Grozdanić

c/b, 82'

Trailer