ULOGE:
Henry Fonda,
Jane Darwell,
John Carradine,
Shirley Mills,
John Qualen,
Eddie Quillan

SCENARIJ:
Nunnally Johnson

FOTOGRAFIJA:
Gregg Toland

GLAZBA:
Alfred Newman

MONTAŽA:
Robert L. Simpson

SCENOGRAFIJA:
Thomas Little

KOSTIMI:
Gwen Wakeling

Sadržaj:

Oklahoma u doba Velike ekonomske krize.

Tom Joad pušten je iz zatvora i vraća se na skromno obiteljsko imanje. Putem susretne bivšeg propovjednika Jima Casyja, koji je izgubio vjeru. Na obiteljskom imanju nema više nikog, a susjed im kaže da su Joadovi izbačeni s posjeda jer više nisu mogli otplaćivati kredit. Tom se s mnogočlanom obitelji ponovo spoji na imanju svog ujaka te svi zajedno, starim automobilom prepravljenim u kamion, krenu na put u Kaliforniju nadajući se tamo naći posao. Na putu umire stari djed, a Tomovu trudnu sestru napušta suprug. Prava glava obitelji zapravo je Tomova majka zvana Ma Joad, stamena žena odlučna da obitelj održi na okupu…

Godine 1939. roman budućeg nobelovca Johna Steinbecka Plodovi gnjeva bio je najveći američki bestseler, prodan u gotovo pola milijuna primjeraka. Samo godinu kasnije nastala je holivudska filmska verzija u redateljskoj izvedbi Johna Forda, kao jedno od ostvarenja koje će svom autoru priuštiti veliki ugled i u tom ga razdoblju učiniti najcjenjenijim američkih režiserom u domovini i svijetu.

Steinback je bio ljevičar i njegov je roman žestoka kritika nemilosrdnosti kapitalističkog sustava, što je u filmskoj adaptaciji očekivano ublaženo, no i tako ublaženi Plodovi gnjeva jedan su od socijalno najkritičkijih filmova klasičnog holivudskog razdoblja. Stoga su u antikomunističkom 'lovu na  vještice' koji je uslijedio u godinama nakon Drugog svjetskog rata, i Steinback i Ford sumnjičeni za komunističke inklinacije od strane američkog Kongresa.

Ford je film, sasvim logično s obzirom na njegovu temu, zamislio u realističkom stilu pa je znatnim dijelom sniman ne u studiju nego na lokacijama, scenografija je skromna, a fotografija Grega Tolanda - vodećeg snimatelja tog razdoblja koji će se sljedeće godine proslaviti Građaninom Kaneom Orsona Wellesa – koncipirana je po uzoru na onodobne fotoreportaže i dokumentarne filmove socijalne tematike, mada je vrlo jasan i utjecaj ekspresionizma (naglašene sjene).

Plodove gnjeva odlično je primila ne samo ljevičarska kritika, a s desetljećima reputacija im nije bitno opadala. Štoviše, 1989. bili su među prvih 25 filmova koje je Kongresna knjižnica odabrala za pohranu u svoj Nacionalni filmski registar kao djela od posebnog kulturnog, povijesnog ili estetskog značaja. Spomenimo i da su Plodovi gnjeva nominirani za sedam Oscara – za najbolji film, režiju, scenarij, glavnu mušku ulogu (Henry Fonda), sporednu žensku ulogu (Jane Darwell), montažu i zvuk, a Oscarom su nagrađeni Ford za režiju i Darwell za sporednu žensku rolu.     

Autor teksta: Damir Radić

c/b, 129'