ULOGE:
Maxim Gaudette (ubojica),
Sébastien Huberdeau (Jean-François),
Karine Vanasse (Valérie),
Evelyne Brochu (Stéphanie),
Johanne-Marie Tremblay (Jean-Françoisova majka)

SCENARIJ:
Jacques Davidts

FOTOGRAFIJA:
Pierre Gill

GLAZBA:
Benoît Charest

MONTAŽA:
Richard Comeau

Sadržaj:

Kanadski grad Montréal 6. prosinca 1989. godine. Nakon što nabije pušku i ostavi poruku majci, jedan mladić se zaputi na politehnički fakultet. Ondje ga po dolasku nitko ne zaustavi, te on ubrzo s nabijenim oružjem tijekom nastavnog sata uđe u jednu učionicu. Kad zapovijedi da svi muškarci napuste prostoriju, a da djevojke i žene ostanu, prisutni će se usprotiviti, na što će naoružani mladić zapucati u strop. A kad razred napuste svi muškarci, pridošlica će izjaviti da mrzi feministice. Iako će mnoge od prisutnih ustvrditi da nisu feministice, mladića to neće omesti u nakani, te će ubrzo početi pucati u njih, da bi pritom neke ranio, a neke i ustrijelio. Nakon pucnjave u razredu on će se zaputiti školskim hodnicima sve do kantine, pritom kao mete u svojoj pucnjavi birajući isključivo žene. Onaj koji se neće povinovati njegovim zapovijedima je student Jean-François, koji će umjesto bijega odlučiti ostati te pokušati zaustaviti ubojicu i pomoći njegovim žrtvama, među kojima su i studentice Valérie i Stéphanie.

Godine 2009. prikazana na festivalu u Cannesu, na istinitim događajima temeljena triler-drama koja je godinu kasnije ovjenčana prestižnom kanadskom filmskom nagradom Jutra (danas Iris) u pet kategorija, uključujući najvažnije za najboljeg redatelja i sporednog glumca, treći je dugometražni igrani film u karijeri iznimno cijenjenog kanadskog filmaša Denisa Villeneuvea. Riječ je o ekranizaciji tragičnih zbivanja znanih kao ´Montrealski masakr´ ili ´Montrealski pokolj´, koji su se odigrali 6. prosinca 1989. godine, a u kojima je mladi počinitelj Marc Lépine, jedan od studenata politehničkog fakulteta, naoružan ušao u zgradu fakulteta te uz izjavu da se bori protiv feminizma krenuo selektivno ubijati svoje kolegice i profesorice. Njegov je pohod trajao 20-ak minuta, pritom je usmrtio 14 djevojaka i žena, da bi naposljetku počinio samoubojstvo. Do travnja 2020. godine i masakra u pokrajini Nova Škotska, kad su u pohodu Gabriela Wortmana na čak 16 lokacija ubijene 22 osobe, pokolj u Montréalu bit će najtragičniji takav događaj u kanadskoj povijesti. Tragična zbivanja u tolikoj su mjeri zaokupila glumicu i povremenu producenticu Karine Vanasse, da je nakon više godina truda uspjela pokrenuti realizaciju projekta za režiju kojeg je svakako odlučila angažirati Denisa Villeneuvea. Zahvaljujući jednom dokumentarcu, dvama kratkim igranim filmovima (od kojih je jedan bio segment trodijelnog omnibusa Cosmos) te ponajviše dugometražnoj romantičnoj drami 32. kolovoza na Zemlji i drami Maelström, daroviti Villeneuve je dotad već stekao ugled intrigantnog i pouzdanog autora. On, pak, isprva nije bio siguran je li prošlo dovoljno vremena od tragičnih zbivanja da bi se o njima mogao snimiti film, no naposljetku je ipak pristao. Ostvarenje u kojem Karine Vanasse tumači vrlo važnu ulogu Valérie isprva se trebalo snimati na autentičnim lokacijama, ishođene su i sve potrebne dozvole za to, no Villeneuve se tome usprotivio tvrdeći da bi to bio izraz nepoštivanja žrtava, te je izabrano nekoliko zamjenskih lokacija. Na izričitu redateljevu želju filmska fotografija je crno-bijela, jer se tako postiglo da krv na ekranu ne djeluje odviše upadljivo, pa čak i da u najvećoj mogućoj mjeri bude ´nevidljiva´. Konačni rezultat je dojmljivo režirano djelo izrazite autentičnosti i sugestivnosti, iznimne vizualne fakture te vrlo uvjerljivih glumačkih izvedbi. Valja napomenuti da se nakon ove tragedije 6. prosinca svake godine u Kanadi obilježava kao Dan akcije protiv nasilja nad ženama i Nacionalni dan sjećanja na Montrealski pokolj.

c/b, 87'