ULOGE:
Gene Barry (dr. Clayton Forrester),
Ann Robinson (Sylvia Van Buren),
Les Tremayne (general Mann),
Robert Cornthwaite (dr. Pryor),
Sandro Giglio (dr. Bilderbeck)

SCENARIJ:
Barré Lyndon (prema romanu H.G. Wellsa)

FOTOGRAFIJA:
George Barnes

GLAZBA:
Leith Stevens

MONTAŽA:
Everett Douglas

Sadržaj:

Amerika tijekom prve polovine 50-ih godina prošlog stoljeća. U vrijeme dok Marsovci diljem svemirskih prostranstava osvajaju planete, na planet Zemlju pada sve više meteorita, ponajprije na Sjedinjene Američke Države, ali i na ostatak svijeta. No ti meteoriti zapravo su ljuske iz kojih izlaze moćni izvanzemaljski strojevi čiji je cilj uništenje ljudske rase. Dok sa skupinom svojih kolega znanstvenika istražuje jedan takav pali meteorit, dr. Clayton Forrester shvatit će da je zapravo riječ o marsovskoj letjelici, odnosno o prethodnici flote sličnih letjelica koje će ubrzo početi napadati i uništavati gradove i ljude na čitavoj Zemlji. Ubojito oružje Marsovaca su smrtonosne zrake protiv kojih je američka vojska posve nemoćna, unatoč arsenalu oružja kojim raspolaže, među kojim je i atomska bomba. Dok sa suradnicima pokušava otkriti slabu točku marsovskog oružja, dr. Forrester će, baš kao i čitava ljudska rasa, dobiti neočekivanog saveznika.

Godine 1954. ovjenčana Oscarom u kategoriji najuspjelijih specijalnih efekata, uz nominacije za najbolji zvuk i montažu, znanstveno-fantastična pustolovina realizirana u produkciji Georgea Pala (Vremenski stroj, Atlantida: Izgubljeni kontinent), mađarskog emigranta koji se od početka 30-ih do kraja 40-ih godina prošlog stoljeća u Americi afirmirao režijom stop-animacijom realiziranih kratkometražnih filmova zvanih Puppetoones, drži se ne samo klasičnim žanrovskim ostvarenjem, nego i rodonačelnikom svih filmova o izvanzemaljskoj invaziji. U djelu temeljenom na istoimenom romanu H.G. Wellsa, za čijim će romanom Vremenski stroj Pal posegnuti i sedam godina kasnije, redatelj je uz suradnju scenarista Barréa Lyndona (Kuća u 92. ulici Henryja Hathawayja, Noć ima tisuću očiju Johna Farrowa) izveo određene preinake u odnosu na prozni predložak, te je zbivanja iz viktorijanskog Londona prebacio u Ameriku 50-ih. Također, djelo je obogaćeno snažnim religijskim, odnosno kršćanskim nabojem, za razliku od proze deklariranog ateista Wellsa, a na priču filma kao i na njegovu značenjsku razinu u velikoj je mjeri utjecao i hladni rat, ponajviše bojazan od njegove oružane eskalacije i moguće primjene nuklearnog oružja. Zbog skromnog proračuna Pal je bio prisiljen odustati od nakane realizacije filma u tada novoj 3-D tehnologiji, a iz istog je razloga sekvence razorenih gradova diljem svijeta efektno dočarao spretnim umetanjem dokumentarnih snimaka razaranja iz Drugog svjetskog rata, kao i probnih snimaka djelovanja eksperimentalnog bombardera Northrop YB-49, kojim se u filmu Marsovce prividno napada atomskom bombom. Skromni proračun bio je i razlogom pojednostavnjivanja izgleda Marsovaca iz Wellsova romana, a samo je djelo ostvarilo veliki komercijalni uspjeh, iniciralo snimanje niza filmova slične tematike te utjecalo na brojne filmaše, među ostalim i na Stevena Spielberga kojeg je najprije nadahnulo na stvaranje Bliskih susreta treće vrste te gotovo tri desetljeća kasnije i osuvremenjene inačice Rata svjetova.

boja, 85'