ULOGE:
Liam Neeson,
Ben Kingsley,
Ralph Fiennes,
Caroline Goodall,
Embeth Davidtz

SCENARIJ:
Steven Zaillian,
Thomas Keneally

FOTOGRAFIJA:
Janusz Kaminski

GLAZBA:
John Williams

MONTAŽA:
Michael Kahn

KOSTIMI:
Anna B. Sheppard

Sadržaj:

Godina je 1939., jesen i zima nakon nacističke invazije na Poljsku i prisilnog preseljenja krakowskih Židova u geto. Oskar Schindler, oportunistički biznismen i član nacističke stranke, dolazi u Krakow kako bi rat iskoristio za osobno bogaćenje. Kupuje tvornicu za proizvodnju emajliranog posuđa i zaposli Itzhaka Sterna, sposobnog židovskog knjigovođu koji ima veze na crnom tržištu.

Stern pomaže Schindleru organizirati posao i potajno u tvornici zapošljava židovske radnike jer su oni za Schindlera jeftina radna snaga, a za njih posao u tvornici znači privremeni spas od progona. U Krakow dolazi SS-ovac Amon Göth radi izgradnje koncentracijskog logora Plaszow. Logor se gradi u neposrednoj blizini grada i Schindlerove tvornice. Göth koji postaje zapovjednik logora okrutni je psihopat koji nasumično ubija logoraše s balkona svoje vile.

U ožujku 1943. nacisti provode brutalnu likvidaciju krakowskog geta. Promatrajući taj masakr s obližnjeg brda – gdje uočava djevojčicu u crvenom kaputu koja hoda kroz opći kaos – Schindler doživljava duboku unutarnju transformaciju i moralno buđenje. Shvaća da profit više nije bitan, već da mora upotrijebiti vlastito bogatstvo i utjecaj kako bi spasio svoje židovske radnike...
 

Iste 1993. godine Steven Spielberg snimio je prvo svoj tehnički najambiciozniji film do tad Jurski park, potom i umjetnički najambiciozniji rad cjelokupnog svog opusa, Schindlerovu listu. Potonji film temelji se na romanu Schindlerova arka Thomasa Keneallyja, koji tematizira stvarnu priču o tome kako je 'dobri Nijemac' Oskar Schindler spasio više od tisuću poljskih Židova vjerojatne smrti u nacističkom logoru kojim je upravljao sadistički SS-ovac Amon Göth. Film se uvelike oslanja na kontrast Schindlera i Götha kao dobra i zla, odnosno u filmu koji želi da holokaust bude njegova velika središnja tema, veći dio vremena posvećen je dvojici Nijemaca i njihovom odnosu.

U sjeni njih dvojice ostaje najistaknutiji židovski lik Itzaka Sterna, dok su ostali Židovi u filmu tek više-manje statisti čije pojedinačne sudbine Spielberga nimalo ne zanimaju. Prigovor je to koji se slabo mogao čuti u oceanu kritičarskih lauda filmu, jednako kao i onaj o površnoj dramaturgiji i neukusno sentimentalnoj  završnici u kojoj Schindler svojim židovskim radnicima koje je spasio drži ultrapatetičan oproštajni govor, tipičan za Spielbergovo poimanje emocionalnog sloja ljudskog bića. S druge strane, film osvaja fascinantnom crno-bijelom fotografijom poljskog snimatelja Janusza Kaminskog, koji je od Schindlerove liste postao Spielbergov stalni suradnik, i nevjerojatno impresivnom izvedbom tada posve nepoznatog Ralpha Fiennesa u ulozi psihopata Götha.

Ironično je da se među sedam osvojenih Oscara (od 12 nominacija) nije našao i onaj za najbolju sporednu ulogu Fiennesu, iako ga je on zaslužio više nego (tada malo znani) Liam Neeson za najbolju glavnu ulogu Schindlera. Osim Oscara za Neesona, Schindlerova lista dobila je i one za najbolji film (jedan od trojice producenata koji su ga dobili bi je i 'naš' Branko Lustig, bivši zatočenik Auschwitza), za najboljeg režisera, najbolji adaptirani scenarij, te najbolju fotografiju, scenografiju, izvornu muziku i montažu. Godine 2004. film je pohranjen u američki Nacionalni filmski registar Kongresne knjižnice kao djelo od kulturnog, povijesnog ili estetskog značaja, a 2007. Američki filmski institut svrstao ga je na osmo mjesto svoje liste 100 najvećih američkih filmova.

Autor komentara: Damir Radić

c/b, 195'