ULOGE:
John Wayne (Ethan Edwards),
Jeffrey Hunter (Martin Pawley),
Vera Miles (Laurie Jorgensen),
Ward Bond (Samuel Johnston Clayton),
Natalie Wood (15-godišnja Debbie Edwards),
John Qualen (Lars Jorgensen)

SCENARIJ:
Frank S. Nugent (prema romanu Alana Le Maya)

FOTOGRAFIJA:
Winton C. Hoch

GLAZBA:
Max Steiner

MONTAŽA:
Jack Murray

Sadržaj:

Sredovječni Ethan Edwards bivši je južnjački vojnik i povratnik iz američkog građanskog rata koji se vraća u rodni Texas, na ranč svog brata Aarona. Ethan je pesimist i usamljenik koji mrzi Indijance te koji se nada smirenju u krugu ljudi koje voli. No planove će mu ubrzo pokvariti napad Komanča koji razore Aaronovu kuću, ubiju njega i suprugu Marthu te otmu njihove malodobne kćeri Lucy i Debbie. Tu je i Aaronov posvojeni sin Martin Pawley, dijelom Indijanac koji preživi napad i s kojim Ethan, unatoč prvotnom protivljenju zbog njegova podrijetla, krene u potragu za nećakinjama. Nakon kratkotrajne potrage Ethan će u blizini pronaći ubijenu Lucy, što će izbezumiti njezina zaručnika Brada Jorgensena, koji će poginuti u sukobu s Komančima. Ethan i Martin će tako sami nastaviti višegodišnju potragu za Debbie, koja će ih odvesti i do indijanskog poglavice Scara, a tijekom koje će Martin zaključiti da Ethana ispunjava sve veća mržnja prema Indijancima. Štoviše, posumnjat će i da Ethanu cilj nije spašavanje djevojke, nego prvenstveno osveta Indijancima.

Godine 1958. nagrađen Zlatnim globusom u kategoriji najperspektivnijeg novog glumca (Patrick Wayne iz vesterna McLintock! Andrewa V. Mclaglena, Veliki Jake Georgea Shermana i nepotpisanog Johna Waynea i Mladi revolveraši Christophera Caina), glasoviti vestern redatelja Johna Forda (Poštanska kočija, Plodovi gnjeva, Kako je bila zelena moja dolina, Čovjek koji je ubio Libertyja Valancea, Donovanov greben) temeljen je na motivima iz istoimenog romana američkog pisca Alana Le Maya (Požanji divlji vjetar Cecila B. DeMillea, Nepomirljivi Johna Hustona), proze koju je u scenarij pretočio cijenjeni i nagrađivani Frank S. Nugent (Tri kuma, Nosila je žutu vrpcu, Miran čovjek, Posljednji poklič), čest Fordov suradnik. Riječ je o netipičnom i vrlo kompleksnom predstavniku žanra vesterna, svojevrsnoj odiseji koja se odigrava na Divljem zapadu, a u autorskom je fokusu slojevit prikaz čovjekove želje za osvetom te s njom povezane rasne netrpeljivosti, koja biva sagledana iz kritičkog motrišta i u kontekstu naizgled romantičnog okvira putovanja, što cjelini daje i epsku dimenziju. U fokusu su elaboriranje karaktera i psihološkog razvoja protagonista, čovjeka kaljenog u građanskom ratu i u borbi protiv Indijanaca, kojeg ključno određuju netrpeljivost i osvetoljubivost prema Indijancima, te njegovi složeni odnosi s drugim likovima, redom obilježenima manje ili više izraženom crtom tragike. Djelo u kojem je Ford započeo propitkivati mitotvornu ulogu vesterna nosi protagonist nesposoban prihvatiti civilizacijske norme, u osnovi tragični pojedinac i svojevrsni plemeniti odmetnik kroz čiji se lik i djelovanje, i u naglašeno lirskim i ritualiziranim sekvencama dolazaka, odlazaka i sahrana, redatelj bavi oprekama doma i lutanja te civilizacije i divljine, kao i djelomičnim oprekama ali i suživotom bjelačke i indijanske kulture te rasnih i profesionalnih identiteta. Ford majstorski likove profilira kroz djelovanje i dramske tenzije, a film koji glumački počiva na impresivnoj ulozi Johna Waynea (Poštanska kočija, Crvena rijeka, Tri kuma, Miran čovjek, Donovanov greben), pored kojeg nastupa i drugi omiljeni Fordov glumac Ward Bond (Zameo ih vjetar, Narednik York, Malteški sokol, Gentleman Jim), kao i Jeffrey Hunter (Posljednji poklič, Istinita priča o Jesseju Jamesu, Kralj kraljeva, Najduži dan) i Vera Miles (Psycho, Čovjek koji je ubio Liberty Valancea, Divlja zemlja), predstavlja ključno ostvarenje ne samo redateljeva opusa nego i žanra vesterna u cjelini.

boja, 119'