ULOGE:
Joseph Cotten (Eugene Morgan),
Dolores Costello (Isabel Amberson Minafer,
Anne Baxter (Lucy Morgan),
Tim Holt (George Minafer),
Agnes Moorehead (Fanny Minafer),
Ray Collins (Jack Amberson),
Orson Welles (narator)

SCENARIJ:
Orson Welles (prema romanu Bootha Tarkingtona)

FOTOGRAFIJA:
Stanley Cortez

GLAZBA:
Bernard Herrmann

MONTAŽA:
Robert Wise

Sadržaj:

Priča o obitelji Anderson, uglednoj i bogatoj porodici iz tada malog grada Indianapolisa na američkom srednjem zapadu, započinje 1873. godine, u vrijeme kad je život bio neusporedivo sporiji i kad se imalo vremena za sve. Bilo je to u osvit industrijske revolucije, doba u kojem će materijalizam zavladati zemljom a vrijeme postati novac. Stekavši bogatstvo baveći se trgovinom i izgradnjom, stari bojnik Amberson, pater familias čitave obitelji, je na samom rubu grada izgradio najveću i najluksuzniju gradsku kuću. Njegovoj prelijepoj kćeri Isabel tada se udvarao markantni poduzetnik Eugene Morgan, i činilo se da su dvoje mladih stvoreni jedno za drugo. Međutim, Eugene je jedne noći pod Isabelinim prozorom pripit djevojci počeo pjevati serenadu i pritom pao, na što je osramoćena djevojka odlučila da ga nikad više ne želi vidjeti. Isabel se ubrzo i udala za pouzdanog poslovnog čovjeka Wilbura Minafera, s kojim je nedugo potom dobila i sina Georgea. U međuvremenu se i Eugene oženio, no njegova je supruga prerano preminula i na skrb mu ostavila privlačnu kći Lucy. Godinama kasnije, udovac Eugene se nakon duga izbivanja s Lucy vraća u grad, ovaj put kao uspješan poduzetnik koji ima velike planove u narastajućoj automobilskoj industriji. Jedne večeri na balu kod Ambersonovih, svojeglavi mladi George će upoznati romantičnu Lucy, a Eugene će ponovo susresti Isabel, ženu koju nikad nije prestao voljeti.

Godine 1943. nominirana za Oscara u kategorijama najboljeg filma, najuspjelije ženske sporedne uloge (Agnes Moorehead), najbolje scenografije i najuspjelije fotografije, impresivna obiteljska saga glumca (Treći čovjek, Bitka na Neretvi), scenarista i redatelja Orsona Wellesa izuzetno je uspjela adaptacija hvaljenog romana Bootha Tarkingtona. Realizirani godinu nakon znamenitog Građanina Kanea, najuspjelijeg debitantskog projekta nekog filmaša svih vremena i jednog od najboljih, najznačajnijih i najutjecajnijih filmova u povijesti sedme umjetnosti, Veličanstveni Ambersonovi su ostvarenje koje je tijekom nastanka nailazilo na mnoštvo problema, zbog čega njegova konačna verzija sasvim odudara od one koju je izvorno zamislio Orson Welles. Dok je autor boravio u Južnoj Americi snimajući domoljubni dokumentarac, čelnici producentskog studija RKO su preinačili njegov ugovor, drastično premontirali film i Wellesu oteli prava na njegov konačni izgled. Štoviše, angažirali su i budućeg oskarovca Roberta Wisea (Moje pjesme, moji snovi, Priča sa zapadne strane) te Freda Flecka, pomoćnika redatelja u hitovima Hell´s Angels i Anđeosko lice, koji su izvorno 131-minutni film srezali na dužinu od 89 minuta, te ponovnim režiranjem nekih scena znatno izmijenili posljednju trećinu filma, koja tonom i ugođajem primjetno odudara od ostatka cjeline. Welles nikad nije pristao na izvršene izmjene i pobunio se protiv studija, no sve je bilo uzalud. Ipak, unatoč svim izmjenama, Veličanstveni Ambersonovi su remek-djelo koje plijeni redateljskim stilom, dojmljivom vizualnošću i sjajnim radom s glumcima, te posjeduje gotovo magičnu snagu. Izuzetno raspoloženu glumačku postavu predvodi izvrsni karakterni glumac, Wellesov prijatelj i čest suradnik Joseph Cotten (Sjena sumnje, Plinsko svjetlo, Dvoboj na suncu), za Oscara nominiranu fotografiju potpisuje hvaljeni Stanley Cortez (Noć lovca, Šok koridor), a glazbu glasoviti oskarovac Bernard Hermann (Psycho, Vrtoglavica), stalni suradnik velikog Alfreda Hitchcocka.

c/b, 88'