ULOGE:
Markku Toikka (Antti Rahikainen),
Aino Seppo (Eeva Laakso),
Esko Nikkari (inspektor Pennanen),
Olli Tuominen (inspektor Snellman),
Hannu Lauri (Heinonen)

SCENARIJ:
Aki Kaurismäki,
Pauli Pentti (prema romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog)

FOTOGRAFIJA:
Timo Salminen

GLAZBA:
Pedro Hietanen

MONTAŽA:
Veikko Aaltonen

Sadržaj:

Neimenovani grad u Finskoj tijekom prve polovine 80-ih godina prošlog stoljeća. Mladi Antti Rahikainen radnik je u klaonici koji će jednog naizgled sasvim običnog dana počiniti besmislen zločin. Nakon što mu završi smjena, Antti će otići u stan 50-godišnjeg poslovnog čovjeka Karija Honkanena te dotičnog ustrijeliti. Nakon počinjena ubojstva, Antti neće pobjeći, nego će mirno sjesti i prepustiti se mislima, sve dok ga u njima ne prekine dolazak mlade Eeve, djevojke koju je Honkanen angažirao za organizaciju cateringa za zabavu koju je planirao te večeri. Nakon što joj mirno kaže što je napravio i nagovori ju da pozove policiju, Antti će otići, a policija će na mjestu zločina pronaći vrlo malo tragova za njegovu identifikaciju i pronalazak. Istragu Honkanenova ubojstva preuzet će inspektor Pennanen, koji će mogući motiv za ubojstvo pronaći u činjenici da je Honkanen tri godine ranije izazvao automobilsku nesreću sa smrtnim posljedicama, no da se izvukao zahvaljujući nedostatku dokaza. U međuvremenu, Antti će se početi približavati Eevi, da bi s njom ubrzo razvio neobično prijateljstvo.

Godine 1984. ovjenčana najprestižnijom finskom filmskom nagradom Jussi u kategorijama najboljeg debitantskog filma i najuspjelijeg scenarija, krimi-drama Zločin i kazna samostalni je dugometražni prvijenac suscenarista i redatelja Akija Kaurismäkija, osuvremenjena adaptacija glasovita istoimenog klasičnog romana F. M. Dostojevskog. Akijev drugi redateljski projekt, realiziran dvije godine nakon što je s bratom Mikom snimio hvaljeni glazbeni dokumentarac Saimaa-ilmiö, zapis s turneje triju finskih bendova oko jezera Saimaa, priča je o mladom Rahikainenu (Raskoljnikovu), momku koji će počinjenjem iracionalnog zločina konačno odbaciti društvo i izabrati samoću, što redatelj koristi za kreiranje dijelom metaforičke storije o posljednjoj očajničkoj pobuni mladog čovjeka protiv suvremenog društva koje se pretvorilo u nemilosrdni mehanizam. Noćna betonska džungla Helsinkija pozornica je borbe za intelektualnu nadmoć između policije i ubojice, a Rahikainenovo jedino oružje u toj borbi je njegova potpuna ravnodušnost. Mika Kaurismäki je prema vlastitim riječima u ovom filmu pokušao objediniti nekoliko izvedbenih pristupa i utjecaja, od izvedbenog asketizma preko utjecaja američkog B-filma do pokušaja prenošenja psihologije Dostojevskog na veliki ekran, a sve kroz prikaz slijeda događaja u formalno neimenovanom finskom gradu, u kojem je lako prepoznati Helsinki. I ovaj redateljev film, u kojem je klasično književno djelo učinkovito transponirano u finsku svakodnevicu iz prve polovine 80-ih, odlikuju povezanost s finskom filmskom tradicijom te snažno izražena socijalna dimenzija.

boja, 93'