ULOGE:
Woody Harrelson (Larry Flynt),
Courtney Love (Althea Leasure Flynt),
Edward Norton (Alan Isaacman),
Brett Harrelson (Jimmy Flynt),
Donna Hanover (Ruth Carter Stapleton),
James Cromwell (Charles Keating)

SCENARIJ:
Scott Alexander,
Larry Karaszewski

FOTOGRAFIJA:
Philippe Rousselot

GLAZBA:
Thomas Newman

MONTAŽA:
Christopher Tellefsen

Sadržaj:

Godine 1952. 10-godišnji Larry Claxton Flynt Jr. u svom rodnom gradu Lakevilleu u Kentuckyju prodaje alkohol proizveden u kućnoj radinosti. Dva desetljeća kasnije zatječemo ga dok s mlađim bratom Jimmyjem u Cincinnatiju vodi razmjerno skromni striptiz-bar Hustler. Nakon što shvati da su prihodi bara u posljednje vrijeme počeli ozbiljno padati, Larry zaključi da bi goste mogao privući izdavanjem biltena odnosno newslettera u kojem bi bile objavljene fotografije razodjevenih djevojaka koje rade u klubu. I tako svjetlo dana ugleda prvi broj Hustlera, biltena koji će se ubrzo prometnuti u samostalni magazin. No prodaja isprva neće biti osobita, sve dok Larry 1972. godine ne odluči na stranicama magazina objaviti fotografije razodjevene bivše prve dame Jackie Kennedy Onassis. Prodaja tog broja će eksplodirati, i tako će biti udareni temelji budućeg Flyntova klupskog i medijskog carstva, a sam Larry će sa svojim prizemnim magazinom postati svojevrsni Hugh Hefner radničke klase i siromašnijih slojeva društva. Ubrzo će se oženiti egzotičnom plesačicom Altheom Leasure, plesačicom iz jednog svog kluba s kojom će se useliti u vilu s 24 sobe. Dok Hustler bude pomicao granice tolerancije u američkom društvu, Flynt će poput magneta početi privlačiti neprijatelje. A kad izložen stalnom uznemiravanju naposljetku bude uhićen zbog opscenosti, započet će njegova borba protiv sve prisutnije cenzure i radikalne religiozne desnice.

Godine 1997. na Berlinaleu nagrađena Zlatnim medvjedom, iste godine nominirana za Oscara u kategorijama najboljeg redatelja i glavne muške uloge, također 1997. ovjenčana Europskom filmskom nagradom za osobito postignuće europskog filma u svjetskoj kinematografiji, te iste godine od pet nominacija za Zlatni globus, uključujući i one za najuspjeliji film te žensku i mušku ulogu, nagrađena onima za najboljeg redatelja i scenarij, izuzetno uspjela biografska drama redatelja Miloša Formana intrigantna je i provokativna priča o liku i djelu vlasnika magazina Hustler i pornografskog mogula Larryja Flynta. Intrigantnost i provokativnost sasvim su primjerene osobine filma koji se bavi takvim protagonistom, a u kojem se Forman još jednom posvetio svojoj gotovo opsesivnoj temi borbe za slobodu i oslobađanja okova autoriteta. On se i ovim filmom potvrdio kao autor koji se s obzirom, razumijevanjem pa i određenom nježnošću odnosio prema izgubljenim i razočaranim pojedincima u nemilosrdnom okruženju i izloženima ideološkoj opresiji, dok je s druge strane bio žestok i sklon ciničnim metaforama u kritiziranju društvenih i političkih sustava koji melju te pojedince. Možda su na takav Formanov autorski habitus utjecale i činjenice da su mu otac Židov i majka protestantica ubijeni u Auschwitzu. On je u svojim djelima, koja zahtijevaju obrazovanog gledatelja te poznavatelja književnosti i umjetnosti pa i popularne kulture uopće, kao tipičan predstavnik autorskog filma stvarao umjetnost, a ne primarno zabavu. U energično režiranom te istodobno zabavnom i naglašeno angažiranom filmu Narod protiv Larryja Flynta Forman je na dojmljiv način toplu ljudsku priču spojio sa satiričnom komedijom i ozbiljnom političkom dramom, osobito kroz prikaz protagonistova sukoba s velečasnim Jerryjem Falwellom, koji će naposljetku završiti i na Vrhovnom sudu. U vrijeme premijere bilo je ozbiljnih prigovora da film Flynta ne prikazuje na vjerodostojan način, pa je tako njegova kći, koja se u filmu uopće ne spominje, ustvrdila da je obojan odveć svijetlim bojama, kao i to da su u scenariju Scotta Alexandera i Larryja Karaszewskog posve izostavljene neke intrigantne epizode iz njegova života, primjerice Flyntovo kratkotrajno koketiranje s kršćanstvom. Prigovaralo se i zbog teze koju djelo zagovara, da su pornografi i problematične osobe, pa i perverznjaci poput Flynta, cijena koju neko društvo mora platiti da bi ostalo slobodno. Filmu se zamjeralo i zbog toga što je u prikazu ključnog sukoba protagonista s kršćanskim fundamentalistima i desničarima izostavljeno to da su na stranu potonjih stale i feministice. Unatoč svim tim prigovorima, riječ je o izuzetno uspjelom filmu koji gledateljima, iako jasno iznosi tezu i zauzima stranu, ipak ostavlja mogućnost donošenja vlastitih stavova i zaključaka.

boja, 130'