ULOGE:
Michael Pitt (Matthew),
Eva Green (Isabelle / sestra),
Louis Garrel (Theo / brat),
Anna Chancellor (majka),
Robin Renucci (otac)

SCENARIJ:
Gilbert Adair (prema vlastitom romanu)

FOTOGRAFIJA:
Fabio Cianchetti

MONTAŽA:
Jacopo Quadri

Sadržaj:

Pariz tijekom proljeća 1968. godine, za vrijeme studentskih antivladinih prosvjeda. Dok ulice grada vriju od studentskih demonstracija, američki student Matthew burne dane provodi ponajviše gledajući filmske klasike u glasovitoj Francuskoj kinoteci. Ondje će ubrzo upoznati neobičan par svojih vršnjaka, privlačnu Isabelle i njezina brata Thea, čiji su roditelji na odmoru izvan grada te koji će se s njim isprva natjecati u poznavanju sedme umjetnosti. Nakon što ga Isabelle i od nje nerazdvojan Theo pozovu u svoj stan, naočiti no pomalo naivni Matthew ni ne sluti da su pred njim dani tijekom kojih će s Isabelle i Theom doživjeti nova i vrlo neobična iskustva. U danima koji slijede brat i sestra će Matthewa uvesti u svoj dekadentni svijet, te će se troje mladih prepustiti istraživanju vlastite seksualnosti, a Isabelle i Theo će pridošlicu provocirati incestom i homoseksualnim odnosom. Iako ga njihov blizak emocionalni i seksualni odnos šokira, Matthew će se postupno zaljubiti u Isabelle, koja će se pak početi boriti s romantičnim osjećajima koje gaji prema bratu.

Godine 2003. na festivalu u Veneciji prikazana izvan konkurencije, a godinu kasnije nominirana za talijanski Zlatni globus u kategoriji najboljeg redatelja te za španjolsku filmsku nagradu Goya u kategoriji najboljeg europskog filma, erotska romantična drama redatelja Bernarda Bertoluccija temeljena je na romanu The Holy Innocents škotskog prozaika, pjesnika, filmskog kritičara i novinara Gilberta Adaira. Proza objavljena 1988. godine, koju je u scenarij pretočio sam pisac, odlikuje se izrazitom provokativnošću, a u njezinu stvaranju Adaira su tematski nadahnuli roman Les Enfants Terribles Jeana Cocteaua i adaptacija tog romana u režiji Jeana-Pierrea Melvillea iz 1950. godine. U vrijeme burnih zbivanja 1968. Bertolucci je bio nekoliko godina stariji od protagonista filma Sanjari, no priča djela svakako sadrži i njegove autobiografske konotacije. Gorljivi ljevičar i nekad marksist, Bertolucci zbivanja iz 1968. godine slavi kao procvat slobode, ljubavi i erotizma, da bi kroz lik Amerikanca Matthewa prema njima iskazao i kritički stav. Prilično vješto povezujući tematiziranje ljubavi, seksa, filmske umjetnosti i revolucije, Bertolucci iznova demonstrira svoj veliki redateljski dar, koji do izražaja osobito dolazi u redateljskim rješenjima u interijerima, jer se druga polovina filma praktički isključivo odigrava u zatvorenom prostoru. Na svoje će doći i ljubitelji filmske klasike, jer u svojevrsnom esejiziranju povijesti filmske umjetnosti Bertolucci na vrlo efektan način uključuje inserte iz niza antologijskih ostvarenja poput Nakaza Todda Browninga, von Sternbergove Plave Venere, Kraljice Christine Roubena Mamouliana, Godardova Do posljednjeg daha, odnosno inserata iz filmova Bustera Keatona i Charlieja Chaplina. Film plijeni i dojmljivim dizajnom, osobito izvrsnom fotografijom Fabia Cianchettija (također Bertoluccijevi Opsada i Ja i ti) i scenografijom Pierrea Duboisberrangera (Grad izgubljene djece Marca Caroa i Jeana-Pierrea Jeuneta, 8 žena Françoisa Ozona), kao i soundtrackom na kojem su uz glasovite francuske skladbe poput La Mer Charlesa Treneta i Tous les garçons et les filles Françoise Hardy i rock-klasici onog vremena poput pjesama Jimija Hendrixa i benda The Doors. Hrabre i uvjerljive glumačke interpretacije ostvarili su darovita karakterna glumica Eva Green, koju je otkrio upravo Bertolucci u ovom filmu, kako se u vrijeme premijere činilo perspektivni, no u međuvremenu posve zaboravljeni Michael Pitt, znan po filmovima Funny Games U.S. Michaela Hanekea i Posljednji dani Gusa Van Santa, te hvaljeni francuski glumac Louis Garrel, koji je odlične nastupe ostvario u Izmišljenim ljubavima Xaviera Dolana i Časniku i špijunu Romana Polanskog.

boja i c/b, 115'