ULOGE:
Ivan Trojan (Jan Mikolásek),
Josef Trojan (mladi Jan Mikolásek),
Juraj Loj (Frantisek Palko),
Jaroslava Pokorná (Mühlbacherová),
Jirí Cerný (Zlatohlávek)

SCENARIJ:
Marek Epstein

FOTOGRAFIJA:
Martin Strba

GLAZBA:
Antoni Lazarkiewicz

MONTAŽA:
Pavel Hrdlicka

Sadržaj:

U studenom 1957. godine, u trenutku smrti Antonína Zápotockóg, tadašnjeg čehoslovačkog predsjednika koji je prethodno obnašao i dužnost premijera, poznati i vrlo uspješni češki iscjelitelj i nadriliječnik Jan Mikolášek nalazi se na vrhuncu svoje popularnosti. On bolesnim ljudima postavlja dijagnoze te ih liječi oslanjajući se isključivo na vlastitu intuiciju i poznavanje biljaka. Pred njegovim domom u selu Jenštejn nedaleko Praga pacijenti svakodnevno čekaju u redovima, a on im na temelju urina postavlja i najsloženije dijagnoze, savjetujući im promjene u načinima života i prehrane te se oslanjajući na pomoćnika Palka koji pacijente opskrbljuje biljnim čajevima. Među njegovim pacijentima nisu samo neuki i siromašni ljudi sa sela, nego i poznate i imućne osobe, a liječio je i samog predsjednika. No nakon njegove smrti Mikolášekovo će nadriliječništvo početi privlačiti pozornost komunističkog režima, te će ga policija odlučiti namamiti u klopku. Bit će mu poslana dva lažna uzorka urina već preminulih ljudi, kod kojih je pri obdukciji pronađen otrov strihnin, na temelju čega će Mikolášek biti osumnjičen za dvostruko ubojstvo i uhićen. A kad se skupa s Palkom nađe na optuženičkoj klupi, sve će se dodatno zakomplicirati ne samo stoga što krivim može biti proglašen samo jedan, nego i stoga što će se otkriti da su njih dvojica, premda obojica oženjeni, i ljubavnici koji kriju svoju homoseksualnost, jer je ona tada u Čehoslovačkoj kazneno djelo.

Godine 2021. od petnaest nominacija za najprestižniju nacionalnu filmsku nagradu Češki lav ovjenčana s pet nagrada, uključujući i najvažnije za najbolji film, redateljicu i glavnu mušku ulogu, iste godine ovjenčana i poljskom filmskom nagradom Orao za najbolju fotografiju, te godinu ranije s uspjehom prikazana na Berlinaleu, biografska drama naglašenog povijesnog konteksta za režiju koje je ugledna Agnieszka Holland nominirana za Europsku filmsku nagradu izuzetno je zanimljiva, intrigantna i provokativna priča o nadriliječniku koji je u nekadašnjoj Čehoslovačkoj podrivao socijalistički moral. Agnieszka Holland - veteranka poljske kinematografije koja je tijekom posljednjih petnaestak godina na američkoj televiziji režirala brojne epizode hit-serija poput Žice, Ubojstva, Zaboravljenog slučaja i Kuće od karata - u domovini i dalje režira filmove, a teme koje odabire manjim su dijelom fikcionalizirane priče o stvarnim događajima i povijesnim osobama, a većim dijelom politički i društveno angažirane storije u kojima se fokusira na stanja i pojave koje drži problematičnima i neprihvatljivima u (poljskom) društvu. Osim intrigantnog i najvećim dijelom suptilnog psihološkog profiliranja likova i odnosa među njima te skladnog dramaturškog i narativnog oblikovanja cjelina, filmove Agnieszke Holland odlikuju zamjetan angažman te kritičko promišljanje društvenih odnosa i u pravilu oštroumne i provokativne političke opservacije. Ako se i ne bavi izravno politikom, odnosno ako propitkuje i samu umjetnost, njezin smisao i svrhovitost bavljenja umjetnošću, Holland u kontekstu nudi zanimljive detalje koji ju afirmiraju kao angažiranu moralisticu u čijem su fokusu manje ili više kompleksna psihološka stanja protagonista praćena pitanjima pojedinačnih i kolektivnih identiteta, etičkih određenja i samoodređenja te načina i svrhovitosti djelovanja pojedinca u suvremenom društvu. Konkretno, u društvima i vremenima u kojima se odigravaju priče njezinih djela, koja u pravilu obilježavaju i promišljena, precizna te nenametljivo estetizirana režija, kao i izražena atmosferičnost te kreiranje u pravilu dojmljivog ozračja koje unatoč čestoj tjeskobnosti odlikuje i neočekivana i efektna poetičnost. To su obilježja i filma Šarlatan, kojem se može prigovoriti zbog pretjeranog idealiziranja protagonista koji je profiliran kao istinski genijalac, čime Holland zapravo afirmira nadriliječništvo i potkopava vjeru u medicinu i znanost, što može biti štetno u današnje vrijeme anti- ovih i onih, fake newsa i teorija urote.

boja, 118'