Ni u jednoj drugoj umjetnosti stručni djelatnici koji se bave zaštitom kulturne baštine nisu svakodnevno suočeni s nestankom i uništenjem dijela nacionalnog i svjetskog kulturnog nasljeđa, kao u kinematografskom mediju. »Najpopularnija umjetnost dvadesetog stoljeća istodobno je i najugroženija«, ta konstatacija iz UNESCO - ova Glasnika iz 1984. i danas prijeti. Nova saznanja ukazuju da su u opasnosti i filmovi proizvedeni prije deset – dvadeset, ali i prije 2-3 godine. Nad film, koji se tijekom prethodnih stotinjak godina afirmirao kao samosvojno umjetničko područje, kulturno dobro te informacijsko i dokumentacijsko sredstvo, bez obzira na medij na kojem je pohranjen, od samog se početka nadvila opasnost od uništenja.
To je pravi razlog za dugogodišnje stručno i znanstveno bavljenje područjem audovizualnog medija i za znanstveno uobličenje područja zaštite i restauracije filmskoga gradiva.
КИНОТЕКA НА МАКЕДОНИЈА i HRVATSKA KINOTEKA osnovane kao nacionalni filmski arhivi u drugoj polovici 70-tih godina 20.stoljeća, već 30 - tak godina ( kao članice Međunarodnog udruženja filmskih arhiva -FIAF i Europskog udruženja filmskih arhiva – ACE ), sustavno radeći na zaštiti i restauraciji vlastite audiovizualne baštine, izuzetno dobro surađuju međusobno, ali i s ostalim europskim i svjetskim filmskim arhivima, posebno onima iz susjednih zemalja.
Zajedno su pokretači i „dobri duhovi“ ove dvije prijateljske kinoteke – Ilinka Petruševa i Mato Kukuljica savladavali „dječje“ bolesti novo osnovanih ustanova, suočavali se s potpunim nerazumijevanjem za posao kojim su se odlučili baviti i tako ostavili nama u nasljeđe da nastavimo tamo gdje su oni stali, nastojeći uvjeriti nadležne ustanove da ukoliko dozvolimo uništenje filmske baštine, dozvolili smo zaborav važnog dijela vlastite prošlosti.
Budući da je u razdoblju do 1990. godine, u suradnji s filmskim poduzećima i autorima iz drugih republika bivše Jugoslavije snimljen niz filmova koji čine važan dio hrvatske filmske baštine, Hrvatska kinoteka je odlučila pokrenuti zajednički projekt restauracije sa susjednim arhivima za neke od ovih naslova. Krenuli smo s Makedonskom kinotekom, koja je od samog početka bezrezervno podržala ovu inicijativu i tako je 2012.-te godine dovršen projekt restauracije dva filmska naslova, djela hrvatskih autora, nastala u produkciji Vardar filma. Radi se o filmu Tri Ane iz 1959. godine, po ocjenama mnogih kritičara jednim od najboljih filmova Branka Bauera, te filmu Vatroslava Mimice iz 1971. godine Makedonski dio pakla.
Tri Ane su restaurirane digitalnim postupkom, dok je Makedonski dio pakla restauriran fotokemijskim postupkom i naknadno digitaliziran.
Povodom završetka projekta, tijekom ove godine, dvije kinotečne institucije organiziraju i prigodne filmske programe: nakon Dana Hrvatske kinoteke u Skopju i Bitoli, održanih u svibnju, predstavljamo i Dane Makedonske kinoteke u Zagrebu i Splitu, kako bi se osim zajedničkog rada na restauraciji, prezentirali još neviđeni ili zaboravljeni dijelovi vlastite sačuvane filmske baštine.
U sklopu Dana Hrvatske kinoteke u Skopju i Bitoli prikazan je sedmodnevni filmski program u kojemu je osim dva navedena filma prikazano još nekoliko dugometražnih igranih filmova dva renomirana autora – Bauera i Mimice, čime je dio njihovog bogatog opusa predstavljen makedonskoj publici.
Dani Makedonske kinoteke u Zagrebu i Splitu započinju 19.09.2013. u Zagrebu, u kinu Tuškanac, a tri dana kasnije isti će se program prikazivati u kinotečnoj dvorani Zlatna vrata u Splitu, gdje će se i hrvatskoj publici predstaviti novo restaurirani naslovi, izbor iz bogatog i višestruko nagrađivanog programa makedonskog animiranog filma, te dugometražni igrani filmovi 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća, koji su obilježili makedonsku kinematografiju.
Susret s kolegama iz Makedonske kinoteke u Hrvatskoj s ciljem da podsjeti javnost kako audiovizualna baština ima neprocjenjivu kulturnu, povijesnu, dokumentacijsku, znanstvenu, nerijetko i sentimentalnu vrijednost, samo je jedan u nizu značajnih projekata na području kinematografije, koji doprinosi jačanju suradnje dviju država u svim segmentima kulture, te u boljem povezivanju kulturnih institucija.
CARMEN LHOTKA, pročelnica Hrvatske kinoteke
U Zagrebu, 14.kolovoza 2013.