Aleksandr Dovženko

Sosnica, Rusija (sada Ukrajina) - 25.11.1956, Moskva, Rusija

 

Director
Redatelj, scenarist i producent (rođen 11. rujna 1894. godine) kojeg se, uz Sergeja Ejzenštejna i Vsevoloda Pudovkina, smješta među najveće rane ruske, odnosno sovjetske redatelje. Poznat je po poetičnim filmovima koji su odavali počast životima i radu ukrajinskih seljaka, njegovih sunarodnjaka, a ljepota i kvaliteta njegovih filmova donijela mu je i priznanje kritike.

Iako rođen u obitelji seljaka, na poticaj polupismenoga djeda školovao se za učitelja i 1914. godine diplomirao na učiteljskom institutu u Kijevu. Radio je kao učitelj u osnovnoj školi dok je studirao na kijevskom sveučilištu (1917. - 1918.) i potom na Akademiji primijenjenih umjetnosti 1919. godine, također u Kijevu.
Revolucijom 1917. godine na vlast u Rusiji dolazi komunistička vlada, a Dovženko se početkom dvadesetih priključuje komunističkoj partiji. Nakon završetka rata, 1920. godine prihvaća zaposlenje u diplomaciji te u Varšavi i Berlinu radi kao ambasadorov pomoćnik. U Kijev se vraća tek 1923. godine i neko vrijeme radi kao ilustrator knjiga i crtač animiranih filmova. Godine 1926. priključuje se filmskom studiju u Odessi. Prvi filmski radovi su mu dvije kratkometražne komedije: Reformator Vasja (1926) i Plod ljubavi (Jagodki ljubavi, 1926) te srednjemetražni špijunski film Torba diplomatskog kurira (Sumka dipkuryera, 1927). Njegov prvi igrani, ali odmah zapažen film je Zvenigora (1928) u kojoj spaja folklorne motive s aktualnim političkim temama kako bi prikazao život u ruralnoj Ukrajini. Na sličan način snima i slijedeća tri filma koja čine tzv. “ukrajinsku trilogiju”: Arsenal (1929) u kojem se bavi ratom u Ukrajini, Zemlja (1930) koji je sovjetska kritika ocijenila kontrarevolucinarnim te Ivan (1932), njegov prvi zvučni film, koji je napala sovjetska vlada zbog prikazivanja ljudske patnje uzrokovane industrijalizacijom. Aerograd (1935) je s te strane prošao bolje jer je branio vladine planove za razvoj istočnog Sibira. U filmu Ščors (1939) bavio se revolucionarnim aktivnostima ukrajinskog intelektualca, Nikolaja Ščorsa. Tijekom Drugog svjetskog rata, u kojem također ne sudjeluje zbog srčanih problema, Dovženko snima dokumentarne filmove i radi kao ratni reporter za Crvenu armiju. Njegov prvi poslijeratni igrani film Mičurin (1948) biografija je Ivana Mičurina, stručnjaka za hortikulturu. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata počinje pisati romane, razočaran birokracijom Staljinove vlade za koja ga je sputavala u realizaciji mnogih zamišljenih filmova. Preminuo je od srčanog udara, tik pred početak snimanja filma Poema o more. Film je 1958. godine snimila njegova supruga, ruska glumica Julija Solnceva. Sama je producirala i režirala još nekoliko filmova koje Dovženko nije uspio realizirati ili dovršiti: dokumentarni Bitva za našu Sovjetskuju Ukrajinu (1961) i igrane Povijest plamenih godina (Povest plamennikh let, 1961), Zaharovannaja desna (1964), Nezaboravno (Nezabjvajemoye, 1967). Film Farewell, America koji je Dovženko započeo snimati 1949. godine, a čije je snimanje prekinuto 1951., restauriran je i izdan tek 1995. godine.

Filmografija

Farewell, America (1949.-1951. / 1995)
Mičurin (1948)
Ščors (1939) (koredatelj)
Aerograd (1935)
Ivan (1932)
Zemlja (1930)
Arsenal (1928)
Zvenigora (1928)
Torba diplomatskog kurira (Sumka dipkur'era, 1927) (srednjemetražni)
Reformator Vasja (Vasja reformator, 1926) (kratkometražni)
Plod ljubavi (Jagodki ljubvi, 1926) (kratkometražni)

'KINO ZA INTELEKTUALCE' (sovjetski revolucionarni film) - FILMSKI.NET


Filmovi redatelja

Zvenigora

(1928)

Režija: Aleksandr Dovženko
FOTOGRAFIJA: Boris Savelijev
Sadržaj:

Spajajući folklorne teme sa suvremenim političkim i ruralnim motivima, film kompleksnom strukturom oslikava ukrajinsku sadašnjost. Seljak priča unuku legendu o blagu zakopanu u planini Zvenigori i pustolovine u kojima je on sam glavni junak. Prebacivši se u sadašnjost, priča se okreće Oktobarskoj revoluciji u kojoj sudjeluju dva djedova unuka na suprotnim stranama: Pavlo, sanjar i ukrajinski nacionalist i Timoš, boljševički radnik i vojnik.

c/b, nijemi, 90 min
Vidi cijeli program