Ruski redatelj i scenarist, poznat po popularnim (tragi)komedijama koje su ocrtavale svakodnevni život u SSSR-u. Punim imenom Eldar Aleksandrovič Rjazanov, studirao je na Sovjetskom državnom institutu za kinematografiju (
VGIK) u Moskvi. Diplomirao je 1950. godine nakon čega je počeo snimati dokumentarne filmove za državni produkcijski studio Mosfilm. Prvi dugometražni igrani film
Karnevalska noć režira 1956. godine. Riječ je o komičnom mjuziklu koji je postigao izniman uspjeh postavši najgledaniji film te godine. Snimio je i romantičnu komediju
Djevuška bez adresa (1957.) koja doduše nije ponovila uspjeh prethodnika. Tijekom šezdesetih nastavlja u žanru komedija te snima
Čelovek niotkuda (1961.) koji je zabranjen te još jedan popularni mjuzikl
Husarska balada (Gusarskaja ballada, 1962.).
Dajte knjigu žalbe (1965.), krimi-komediju
Automobili (1966.) koja ostvaruje velik uspjeh i gledanost te manje zapaženu komediju
Cik cak sreće (1968.). Sedamdesetih snima nešto manje, no nastavlja rad s naslovima poput komedije
Starci-razbojnici (1972.) o policajcu koji želi izbjeći prisilnu mirovinu, sovjetsko-talijansku koprodukciju (film je režirao zajedno s Francom Prosperijem)
Nevjerojatni doživljaji Talijana u Rusiji (1974.) koja je postigla veliku popularnost te još jednu komediju
Uredska romansa (Službenij roman, 1977.) koja je postiže veću gledanost. Za televiziju je režirao romantičan film
Ironija sudbine, ili S punom parom! (1975.) koji je već tijekom prvog prikazivanja 1. siječnja 1976. postigao veliku gledanost, a koje se s tv reprizom i skraćenom verzijom prikazanom u kinima samo još povećala. Osamdesete su bile njegovo nešto produktivnije razdoblje, no nakon popularne komedije
Garaža (1980.), naišao je na brojne velike produkcijske i cenzorske teškoće s državnim vlastima prilikom rada na komediji
Recite riječ za bijednoga (1981.). Film je na kraju prikazan na televiziji u uvelike izmijenjenoj verziji. Ustrajući u radu, režira
Željezničku stanicu za dvoje (Vokzal dlja dvojih, 1983.). Film je bio nominiran i za Zlatnu plamu u Cannesu 1983. godine. Slijedi još jedan uspjeh s romantičnom komedijom
Okrutna romansa (Žestokij romans, 1984.), manje zapažena komedija
Zabjtaja melodija dlja flejti (1987.) i drama
Draga Jelena Sergejevna (1988.). Tijekom devedesetih snima samo tri filma, tragikomediju
Obećani raj (1991.), triler
Predskazanje (1993.) i romantičnu komediju
Hej, glupaci! (1996.) koja prolazi najlošije. Ostaje jednako aktivan režirajući i dalje, ali bez nekadašnjih priznanja publike i kritike. Među njegovim posljednjim radovima su komedije
Starye klyachi (2000.),
Tikhie omuty (2000.),
Klyuch ot spalni (2003.) i ekranizacija života Hansa Christiana Andersena
Andersen. Život bez ljubavi (2006.). Posljednji film mu je
Karnavalnaya noch 2, ili 50 let spystya (2007.), svojevrsni nastavak prijašnjeg istoimenog mjuzikla iz 1956. godine. Osim kao redatelj i scenarist, često se u filmovima pojavljivao u
cameo ulogama. Domaćin popularne televizijske emisije
Kinopanorama bio je od 1979. do 1985., a kasnije je imao vlastiti
talk show pod nazivom
Gosti Eldara Rjazanova. Za filmski rad često je nagrađivan u domovini. Primio je državnu nagradu SSSR-a 1977. godine za režiju filma
Ironiya sudby, ili S legkim parom!. Proglašen je narodnim umjetnikom SSSR-a 1984. godine i osvojio nagradu Nika (glavna filmska nagrada u Rusiji koju dodjeljuje Ruska akademija za filmske umjetnosti i znanosti) za najboljeg redatelja 1991. godine za film
Nebesa obetovannye.
Filmografija
Karnavalnaya noch 2, ili 50 let spystya (2007)
Andersen. Zhizn bez lyubvi (2006)
Klyuch ot spalni (2003)
Tikhie omuty (2000)
Starye klyachi (2000)
Privet, duralei! (1996)
Predskazaniye (1993)
Nebesa obetovannye (1991)
Dorogaya Yelena Sergeevna (1988)
Zabytaya melodiya dlya fleyty (1987)
Okrutna romansa (Zhestokiy romans, 1984)
Željeznička stanica za dvoje (Vokzal dlya dvoikh, 1983)
O bednom gusare zamolvite slovo (1981) (TV)
Garazh (1980)
Sluzhebnyy roman (1977)
Ironiya sudby, ili S legkim parom! (1975)
Neveroyatnye priklyucheniya italyantsev v Rossii (1974)
Stariki-razboyniki (1972)
Zigzag udachi (1968)
Beregis avtomobilya (1966)
Dayte zhalobnuyu knigu (1965)
Husarska balada (Gusarskaya ballada, 1962)
Chelovek niotkuda (1961)
Sovershenno seryozno (1961) (dio Kak sozdavalsya Robinzon)
Devushka bez adresa (1957)
Karnavalnaya noch (1956)
Vesenniye golosa (1956) (koredatelj)
Ostrov Sakhalin (1955) (dokumentarni)
Nedaleko od Krasnodara (1953) (dokumentarni, kratkometražni)
Tvoi knizhki (1953) (dokumentarni)