ULOGE:
Stathis Giallelis (Stavros Topouzoglou),
Frank Wolff (Vartan Damadian),
Elena Karam (Vasso Topouzoglou),
Harry Davis (Isaac Topouzoglou),
Salem Ludwig (Odysseus Topouzoglou)

SCENARIJ:
Elia Kazan (prema vlastitoj knjizi)

FOTOGRAFIJA:
Haskell Wexler

GLAZBA:
Manos Hatzidakis

MONTAŽA:
Dede Allen

Sadržaj:

Anatolija tijekom 90-ih godina 19. stoljeća područje je naseljeno Armencima i Grcima u kojem stanovništvo trpi osmanlijska ugnjetavanja. Tjeran time, a nakon što bude ubijen njegov najbolji prijatelj, Armenac Vartan, mladi Grk iz Kapadokije Stavros Topouzoglou odluči otputovati u Carigrad te odande pokušati emigrirati u SAD. Da bi u tome uspio, mora prikupiti dovoljno novca za brodsku kartu do Amerike, gdje se planira rođaku Odysseusu pridružiti u poslu s trgovinom tepiha. Stavrosov otac Isaac i majka Vasso planiraju mu se pridružiti kasnije, a prije njegova polaska na put povjere mu obiteljske vrijednosti. No tijekom prelaska planina prijetvorni Turčin Abdul opljačkat će mladića, da bi ga ovaj kasnije pronašao i u osvetničkom bijesu ubio. A kad se napokon dokopa Amerike, otkrit će da mu je rođak osiromašen i obeščašćen, nakon čega će se pridružiti skupini revolucionara i u skorom sukobu biti ozbiljno ranjen. Naposljetku će ndoznati da bi morao stupiti u dogovoreni brak s kćeri bogatog trgovca tepisima.

Nagrađena Oscarom za najbolju scenografiju te Zlatnim globusom u kategorijama najboljeg redatelja i najperspektivnijeg glumačkog debitanta (Stathis Giallelis iz Rekvijema Časlava Damjanovića), obiteljska drama Elie Kazana realizirana je s mnogo strasti i osovljena oko sudbine stvarnog lika redateljeva strica. Posrijedi je Kazanov najosobniji projekt temeljen na njegovu romanu objavljenom 1962. godine, film u kojem je redatelj podrijetlom Grk iz Istanbula i pravog imena Elias Kazantzoglou odao počast svojoj obitelji i domovini. Ostvarenje koje se drži jednom od najvećih filmskih imigrantskih priča svih vremena snimljeno je impresivnom crno-bijelom fotografijom dvostrukog oskarovca Haskella Wexlera, koja mu daje gotovo dokumentaristički ugođaj, a istome pridonose i pomno izabrane te dijelom autentične lokacije. Elegantno napisana i režirana priča u kojoj Amerika predstavlja obećanu zemlju koje se drugi žele domoći logično je osvojila naklonost glasača Američke filmske akademije koji su film nominirali za četiri Oscara, a posrijedi je djelo koje Kazana etablira kao zagovornika filmskog realizma.

c/b, 174’