ULOGE:
Grazyna Szapolowska (Urszula Zyro),
Maria Pakulnis (Joanna Stach),
Aleksander Bardini (Mieczyslaw Labrador),
Jerzy Radziwilowicz (Antek Zyro),
Artur Barcis (Darek Stach),
Michal Bajor (Miecio)

SCENARIJ:
Krzysztof Kieslowski,
Krzysztof Piesiewicz

FOTOGRAFIJA:
Jacek Petrycki

GLAZBA:
Zbigniew Preisner

MONTAŽA:
Krystyna Rutkowska

Sadržaj:

Nakon što joj premine suprug, odvjetnik Antek Zyro, prevoditeljica Urszula Zyro tuguje pokušavajući se kroz odnos sa sinom Jacekom i prevođenje Orwellove proze nositi s velikim gubitkom. Ubrzo joj se jave članovi obitelji posljednjeg klijenta pokojnog supruga, utamničenog organizatora štrajka Dareka Stacha, kojima trebaju pravni dokumenti i savjeti u vezi njegova slučaja. Antek je bio jedan od rijetkih odvjetnika spremnih u ozračju političke represije prihvatiti se političkog procesa, a da bi pomogla Dareku Urszula odluči pronaći novog odvjetnika koji će nastaviti posao njezina supruga. Dok Darek čeka presudu zbog organiziranja štrajka, u državi vlada izvanredno stanje a sindikalni pokret Solidarnost je zabranjen. Nakon što kao novog Darekova odvjetnika angažira Antekova kolegu koji je bio u vezi s Darekovom suprugom Joannom, Urszula će shvatiti da joj se pokojni suprug počeo intenzivno ukazivati te zaključiti da ju želi na nešto upozoriti.

Nakon što je 1981. u Poljskoj uvedeno izvanredno stanje, većina redatelja je prestala snimati filmove, a Kieślowski je obilazio sudnice prikupljajući materijal za planirani dokumentarni film o političkim procesima. Tako je upoznao odvjetnika Krzysztofa Piesiewicza, koji će kao scenarist postati njegov stalni suradnik, a kojem je zbog njegova pravničkog iskustva predložio zajedničko pisanje scenarističkog predloška. Drama Bez kraja predstavlja i početak suradnje Kieślowskog sa skladateljem Zbignewom Preisnerom, čija će glazba obilježiti sve redateljeve buduće projekte. Središnji motiv filma je smrt, što ne čudi s obzirom da je nedugo prije početka njegove realizacije Kieślowskom preminula majka, a naslov Bez kraja simbolički označava u ono vrijeme stalne političke i gospodarske tenzije koje su potresale Poljsku. Redatelj je tvrdio da se film sastoji od tri priče, prve izrazito politizirane o mladom zatvoreniku, njegovoj supruzi i sudskom procesu, središnje o udovici i njezinu nošenju sa smrću supruga i treće koja je metafizička, jer prikazuje odnos Urszule i njezina pokojnog supruga. U ovom filmu Kieślowski je pojedincu i njegovoj intimi dao primat pred prikazom društvenog stanja i odnosa, a s prelaskom na intimu predstavio je i prvu ženu kao protagonisticu svojih filmova.

boja, 107'