ULOGE:
Jonathan Pryce (Sam Lowry),
Robert De Niro (Harry Tuttle),
Katherine Helmond (Ida Lowry),
Ian Holm (Kurtzmann),
Bob Hoskins (Spoor),
Michael Palin (Jack Lint)

SCENARIJ:
Terry Gilliam,
Tom Stoppard,
Charles McKeown

FOTOGRAFIJA:
Roger Pratt

GLAZBA:
Michael Kamen

MONTAŽA:
Julian Doyle

Sadržaj:

Sam Lowry je bezlični činovnik u jednom ministarstvu totalitarne države u kojoj se svi guše u beskrajnoj administraciji i neučinkovitoj tehnologiji. Sam radi kao bilježnik za gospodina Kurtzmanna, nesposobnjakovića koji živi u vječnom strahu da u nečemu ne pogriješi i ne bude kažnjen. Diktaturi se suprotstavlja skupina terorista koja često postavlja eksplozivne naprave na javnim mjestima s mnogo ljudi, a među vodećim protudržavnim aktivistima je Harry Tuttle, serviser klima-uređaja koji ne poštuje ničije zapovjedi i djeluje kao svojevrsni proleterski komandos. Usamljeni Sam živi većinom u snovima, maštajući o idealnoj djevojci te podnoseći strogu i društveno ambicioznu majku Idu, koja se podvrgava tretmanima pomlađivanja kod estetskog kirurga dr. Jaffea. Smatrajući Sama osobom bez ambicija, Ida će se kod utjecajnog ministra informiranja Helpmanna založiti za njegovo unaprijeđenje. Nakon što policija umjesto Harryja Tuttlea greškom uhiti nedužnog Harryja Buttlea, te on bude i smaknut, Sam će tijekom pokušaja isprike Buttleovoj obitelji upoznati privlačnu Jill, djevojku identičnu onoj iz njegovih snova.

U izvorištu distopijske fantastične drame nominirane za dva Oscara i dvije nagrade BAFTA, filmu u kojem se u nedaleku budućnost smještena tjeskobna i maštovita satira na račun totalitarizma, otuđenja, birokracije i suvremene tehnologije vješto križa sa znanstvenom fantastikom, crnom komedijom i fantasyjem, jest dakako glasoviti roman 1984. Georgea Orwella. No u koncipiranju djela dojmljiva retro-futurističkog dizajna Terry Gilliam je posegnuo i za motivima iz Langova Metropolisa, Kafkina i Wellesova Procesa, klasičnog crtića The House of Tomorrow Texa Averyja, Tatijeva remek-djela Moj ujak te Fellinijeva Osam i pol. Radni naslov filma je bio 1984 1/2, no budući da je godinu ranije Orwellov roman adaptiran u režiji Michaela Radforda, Gilliam je zbog toga i zbog neposjedovanja dozvole za korištenje radnog naslova bio prisiljen od njega odustati. Filmska cjelina u stvaranju koje autor nije pristajao na ustupke imponira na više razina, od duhovitog karikiranja nesavršenog mehanizma funkcioniranja totalitarnog društva, preko efektne pomaknutosti likova, njihovih odnosa i crnohumornih dramskih situacija, do sveprisutne ironije, sjajno kreirane ugođajnosti, impresivne scenografije te izazovne intelektualne razine.

boja, 132'