ULOGE:
Steve McQueen,
Robert Vaughn,
Jacqueline Bisset,
Don Gordon,
Robert Duvall,
Simon Oakland,
Norman Fell

SCENARIJ:
Alan R. Trustman,
Harry Kleiner

FOTOGRAFIJA:
William A. Fraker

GLAZBA:
Lalo Schifrin

MONTAŽA:
Frank P. Keller

SCENOGRAFIJA:
Phil Abramson,
Ralph S. Hurst

KOSTIMI:
Theadora Van Runkle

Sadržaj:

Frank Bullitt, policijski poručnik iz San Francisca, dobije zadatak zaštite mafijaša Johnnyja Rossa kao ključnog svjedoka optužbe protiv organiziranog kriminala. No dvojica plaćenika uspiju smrtonosno raniti Rossa i on umire u bolnici. Nadređeni Walter Chalmers smatra Bullitta odgovornim za to, a on samoinicijativno započne istragu…
 

Bullitt je jedan od najznačajnijih kriminalističkih filmova svog vremena. Najpoznatiji je i najhvaljeniji zbog korištenja stvarnih lokacija čime je žanru dao nesvakidašnju dozu realizma i izravno utjecao na poetiku takozvanog Novog Hollywooda sedamdesetih, osobito na slavnu Francusku vezu Williama Friedkina. Njoj na neki način prethodi i impresivnom scenom automobilske jurnjave, anticipirajući znamenitu scenu automobilske potjere iz tog klasika. Steve McQueen snimio je Bullitta u vlastitoj filmskoj kompaniji uz podršku major kuće Warner Bros., učvrstivši i dodatno osnaživši svoj status zvijezde, jedne od najvećih tog vremena.

Za režisera je angažirao Britanca Petera Yeatsa, nekadašnjeg profesionalnog vozača trkaćih automobila, kojem je to bio prvi američki projekt i u njemu se odlično snašao, vjerojatno zahvaljujući i iskustvu u auto-moto sportu (kasnije će, među ostalim, snimiti hit Dubinu, reklamiran kao nastavak Ralja, te svoje najcjenjenije ostvarenje Garderobijer, nominirano za pet Oscara, među kojima i za najbolji film i režiju).

Bullitt je naišao na odobravanje kritike i bio je hit u svjetskim kinima, a posebno je hvaljena montaža Franka P. Kellera, ponajprije u spomenutoj sceni automobilske jurnjave koja mu je donijela Oscara (film je bio nominiran za Akademijinu nagradu i u kategoriji zvuka). Godine 2007. Bullitt je uvršten u Nacionalni filmski registar Kongresne knjižnice kao djelo od kulturnog, povijesnog ili estetskog značaja.      

Autor komentara: Damir Radić

boja, 114'