ULOGE:
Lon Chaney Jr. (The Wolf Man - Lawrence Talbot),
Ilona Massey (Baroness Elsa Frankenstein),
Patric Knowles (Dr. Frank Mannering),
Lionel Atwill (Mayor),
Bela Lugosi (Monster),
Maria Ouspenskaya (Maleva),
Dennis Hoey (Inspector Owen),
Don Barclay (Franzec),
Rex Evans (Vazec),
Dwight Frye (Rudi),
Harry Stubbs (Guno)

SCENARIJ:
Curt Siodmak

FOTOGRAFIJA:
George Robinson

GLAZBA:
Hans J. Salter

MONTAŽA:
Edward Curtiss

KOSTIMI:
Vera West

Sadržaj:

Nekoliko godina nakon zbivanja koja su se odigrala u filmovima Vukodlak i Frankensteinov duh, u gradiću Llanwellyju u Walesu dvojica pljačkaša grobova u noći punog mjeseca provale u grobnicu obitelji Talbot te otvore grob Lawrencea Larryja Talbota. Vjerujući da je on sahranjen s dosta dragocjenosti, oni se dadu u pljačku, uklone amulet koji je pokopan zajedno s Talbotom te tako nenamjerno ožive stvorenje, izlažući njegovo tijelo svjetlosti punog mjeseca. Dok jedan pljačkaš uspije pobjeći, drugog stvorenje uhvati za ruku svojom rukom prekrivenom krznom.

Nešto kasnije Larryja Talbota će policija pronaći u Cardiffu, te će ga odvesti u bolnicu. Ondje će njegovo liječenje preuzeti dr. Frank Mannering, zahvaljujući kojem će Talbot postupno početi shvaćati situaciju u kojoj se nalazi. Tijekom noći punog mjeseca on će postati vukodlak, izići iz bolnice i ubiti policajca, a sljedećeg jutra dr. Mannering će shvatiti da je njegov pacijent noću napustio svoj odjel. Kad mu Talbot pokuša objasniti pozadinu kletve koja je na njega bačena, dr. Mannering to neće moći prihvatiti, te će inspektoru Owenu dopustiti da ispita njegovog pacijenta.

Dok Talbot postaje bijesan i nasilan, zbog čega ga bolničari moraju svladati i vezati za krevet, Mannering i Owen odluče otputovati u selo Llanwelly i na licu mjesta provjeriti njegovu priču o kletvi. U međuvremenu, Talbot će pobjeći iz bolnice te će, tražeći način za izbavljenje od kletve, potražiti ciganku Malevu. Njoj je poznata njegova priča, i vjeruje da bi mu mogao pomoći dr. Frankenstein, koji živi u državi Vasariji u srednjoj Europi.

 

Fantastični horor redatelja Roya Williama Neila, koji je za studio Universal potpisao većinu filmova iz serijala o Sherlocku Holmesu s Basilom Rathboneom u glavnoj ulozi, prvi je film u nizu projekata tog studija koji su kasnije nazvani 'okupljanja čudovišta', a u kojima su zajedno nastupali likovi iz više zasebnih serijala. Scenarist je opet bio Curt Siodmak, a njegov rukopis je dosta vjerno slijedio koncept filmova Frankensteinov duh i Vukodlak, kojem je također bio autor predloška.

Razdoblje od 1931. do 1941. bilo je veliko desetljeće Universalovih horora, dekada u kojoj su nastala klasična te i danas kultna stvorenja Drakula, Frankensteinovo čudovište (zapamćeno samo kao Frankenstein), nevidljivi čovjek, mumija i vukodlak. No s izbijanjem Drugog svjetskog rata došlo je do smanjenja proračuna filmova, a pojavio se i problem nedostatka osoblja. Čelnici studija tome su doskočili snimajući jeftinije nastavke popularnih serijala o čudovištima (i 'čudovištima'), s manje specijalnih efekata koji su k tome bili i skromniji, baš kao i scenografija, a izlaz je pronađen i u sparivanjima popularnih antagonista. Bili su to prvi pokušaji studijske politike produciranja crossovera, čemu već godinama intenzivno svjedočimo u filmovima s junacima iz Marvelova i DC-jeva univerzuma.

Peti Universalov film o Frankensteinu ujedno je i izravni nastavak dvije godine ranije snimljenog Vukodlaka, no dok su prva tri filma o Frankensteinu (Frankenstein, Frankensteinova nevjesta i Frankensteinov sin) zahvaljujući značajnom kreativnom potencijalu ostvarila vrlo solidne kvalitativne domete, u četvrtom Frankensteinovu duhu ipak je postalo jasno da je koncept takvih priča ograničen. Prethodno dokrajčeno Frankensteinovo čudovište oživi, novi član obitelji Frankenstein na njemu obavlja pokuse, da bi na koncu, često zahvaljujući i djelovanju plemenite djevojke, sve završilo u požaru koji bakljama potpale seljaci.

Takva formulaičnost uspješno je osvježena u ovom filmu, makar valja reći da scenarij Curta Siodmaka nije osobito inventivan. Štoviše, dosta je shematičan, a režiji Roya Williama Neilla nedostaje svježine i sugestivnosti kojima su James Whale i Rowland V. Lee oblikovali prva tri filma. No film je u cjelini svakako brz i zabavan, nudi niz atraktivnih sekvenci, a Belu Lugosija, čiji Frankenstein ipak pretjerano tetura s ispruženim rukama, a nedostaje mu i plemenita patetika kojom je Boris Karloff u svojim interpretacijama obogatio lik, i Lona Chaneyja Jr.-a uvijek je zadovoljstvo vidjeti u ovakvim filmovima.

Autor teksta: Josip Grozdanić

c/b, 74'