ULOGE:
John Savage (Claude),
Treat Williams (Berger),
Beverly D'Angelo (Sheila),
Annie Golden (Jeannie),
Dorsey Wright (Hud),
Don Dacus (Woof)

SCENARIJ:
Michael Weller (prema mjuziklu Geromea Ragnija i Jamesa Radoa)

FOTOGRAFIJA:
Miroslav Ondrícek,
Richard C. Kratina,
Jean Talvin

GLAZBA:
Galt MacDermot

MONTAŽA:
Lynzee Klingman,
Alan Heim,
Stanley Warnow

SCENOGRAFIJA:
George DeTitta Sr.

KOSTIMI:
Ann Roth

Sadržaj:

Sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća mladi Claude Hooper Bukowski napušta rodni dom u Oklahomi i odlazi u New York, da bi se ondje prijavio u vojsku i otišao u Vijetnamski rat. No prije nego posjeti centar za novačenje Claude u njujorškom Central Parku sretne skupinu hipija, djevojaka i mladića njegove dobi koji žive njemu posve nepoznatim načinom života. Hipije predvodi energični George Berger, karizmatični dugokosi buntovnik s kojim će se Claude prilično brzo sprijateljiti.

Među mladima koji ne drže do društvenih konvencija i uživaju u glazbi Claude primijeti atraktivnu Sheilu Franklin, djevojku iz viših društvenih krugova koja ga smjesta privuče. Kad doznaju da se u Sheilinu domu održava zabava na koju su pozvani imućniji ljudi slični njezinim roditeljima, George nagovori Claudea da nepoznati upadnu na zabavu, na kojoj će neobuzdani mladići i djevojke izazvati skandal. Iako sve više potpada pod utjecaj novih prijatelja, Claude ipak odluči otputovati u Nevadu gdje mora proći vojnu obuku. No hipiji predvođeni Georgeom ni ondje mu neće dati mira.
 

Godine 1980. nominirana za Zlatni globus u kategorijama najboljeg filma i nove godišnje muške glumačke zvijezde (Treat Williams), godinu ranije ovjenčana prestižnom talijanskom filmskom nagradom David di Donatello u kategorijama najboljeg stranog redatelja i najuspjelije inozemne glazbe, koju je skladao trostruki dobitnik nagrade Grammy Galt MacDermot, te također 1980. nominirana za uglednu francusku filmsku nagradu César za najbolji strani film, sjajna humorna mjuzikl-drama Kosa redatelja Miloša Formana izuzetno je uspjela ekranizacija brodvejskog mjuzikla Hair: The American Tribal Love-Rock Musical premijerno postavljenog 1968. godine.

Mjuzikl koji je i na kazališnim daskama stekao kultni status djelo je za koje su tekst i stihove napisali Gerome Ragni i James Rado, dok je glazbu skladao Galt MacDermot. U filmski scenarij pretočio ga je Michael Weller, koji će sjajan posao napraviti i dvije godine kasnije u također Formanovoj drami Ragtime, slobodnoj adaptaciji romana E. L. Doctorowa za koju će jedini put u karijeri biti nominiran za Oscara. Svoj treći američki film Forman je realizirao izvedbenim pristupom kojim se afirmirao kao jedan od najvažnijih redatelja češkog novog vala, odnosno kroz prikaz svakodnevice američkog društva s uporabom kamere, kadriranjem te montažom slike i zvuka na način koji je tipičan za snimanje dokumentaraca. Tome valja pridodati i oslanjanje na glumačke nastupe početnika kakav je Treat Williams, naturščika i manje poznatih glumaca u većim ulogama, a bliskost dokumentarnog i igranog filma ostvarena je i umetanjem segmenata mjuzikla.

Za razliku od kazališnog uprizorenja Kose, u kojem je sve, pa tako i priča i likovi, bilo podređeno atraktivnim glazbenim sekvencama, u Formanovu filmu mjuzikl i drama izuzetno skladno idu ruku pod ruku, a rezultat toga je neobičan ugođaj poetičnosti svakodnevice na njujorškim ulicama i u Central Parku, kao i zanimljiva socijalna nota cjeline. Filmski likovi znatno su puniji i iznijansiraniji u odnosu na one kazališne, s kojima praktički dijele samo imena, a filmska priča je i intrigantno politizirana, što Kosu čini najpoznatijim, a svakako i jednim od najuspjelijih filmskih prikaza hipijevske supkulture i filozofije. Za vrlo atraktivne plesne scene zaslužna je koreografkinja i plesačica Twyla Tharp, a izvode ih članice i članovi njezine plesne skupine.

boja, 121'