ULOGE:
Walter Slezak (Eugène Michael),
Benjamin Christensen (Claude Zoret),
Nora Gregor (Lucia Zamikoff),
Alexander Murski (gdin. Adelsskjold),
Grete Mosheim (gđa. Alice Adelsskjold)

SCENARIJ:
Thea von Harbou,
Carl Theodor Dreyer (prema romanu Hermana Banga)

FOTOGRAFIJA:
Karl Freund,
Rudolph Maté

GLAZBA:
Hans Joseph Vieth

Sadržaj:

Ugledni Claude Zoret uspješni je kipar i slikar koji se snažno zaljubi u jednog od svojih modela, naočitog Eugènea Mikaëla, s kojim ubrzo započne skladan zajednički život. Zoret je gotovo dvostruko stariji od Mikaëla, a kako vrijeme bude prolazilo mladić će se početi udaljavati od njega, na što će Zoret ostati slijep. A kad mu na vrata pokuca osiromašena grofica Lucia Zamikoff, koja od njega zatraži da joj naslika portret, Zoret neće shvatiti koje su njezine prave nakane. Ona ga želi iskoristiti i uzeti njegov novac, a da bi to ostvarila neće prezati ni od toga da zavede mnogo podatnijeg i pristupačnijeg Mikaëla. Nakon što ona i mladić postanu par, grofica će uz Mikaëlovu pomoć početi potkradati slikara, da bi Zoreta otkriće o mladićevoj nevjeri izuzetno pogodilo i utjecalo na njegov rad. Sve će se dodatno zakomplicirati kad Mikaël, želeći pomoći Zoretu, proda svoj portret koji je slikar izradio i dade mu tako zarađeni novac, te kad počne krasti i prodavati skice koje je Zoret izradio tijekom njihova zajedničkog boravka u Alžiru.

Romantična melodrama Mikaël suscenarista i redatelja Carla Theodora Dreyera (Stradanje Ivane Orleanske, Listovi iz sotonine knjige, Dan gnjeva) adaptacija je istoimenog romana danskog novinara i pisca Hermana Joachima Banga, izrazitog zagovornika naturalizma u odnosu na romantizam u skandinavskoj književnosti. Zajedno s Dreyerom Bangovu je prozu u scenarij pretočila glasovita njemačka spisateljica i scenaristica Thea von Harbou (Umorna smrt, Doktor Mabuse kockar, Metropolis, Ubojica M), druga supruga Fritza Langa s kojim je najintenzivnije surađivala, ujedno i jedna od najznačajnijih scenarističkih pojava u razdoblju njemačkog ekspresionizma. Godine 1916. roman Mikaël je u drami pod naslovom Vingarne (Krila) već ekranizirao Mauritz Stiller, no u odnosu na taj film Dreyerovo se ostvarenje mnogo vjernije drži književnog predloška. Također, posrijedi je djelo za onodobne standarde dosta hrabro u razmjerno eksplicitnom prikazu prirode homoseksualnog odnosa dvojice glavnih muških likova, premda je ta eksplicitnost neusporedivo blaža i implicitnija u odnosu na današnje vrijeme. Film koji se iz tog razloga nerijetko smatra najznačajnijim ostvarenjem gej tematike iz vremena nijemog filma, melodrama je u kojoj Dreyer prvi put sustavno koristi krupni plan te poseže za simboličkim isticanjem predmeta u cilju psihološke analize likova i njihovih odnosa. U naslovnoj ulozi, ujedno i njegovoj probojnoj, nastupa kasnije izuzetno cijenjeni karakterni glumac Walter Slezak (Čamac za spašavanje Alfreda Hitchcocka, Rođen da ubije Roberta Wisea, Ljudi će govoriti Josepha L. Mankiewicza), koji je svoje najpoznatije uloge ostvario u Hollywoodu.

c/b, nijemi, 93'