ULOGE:
Aleksandr Antonov,
Vladimir Barsky,
Grigorij Aleksandrov,
Ivan Bobrov,
Mikhail Gomorov,
Aleksandr Levshin

SCENARIJ:
Sergej Ejzenštejn,
Nikolaj Asejev,
Nina Agadžanova

FOTOGRAFIJA:
Eduard Tisse,
Vladimir Popov

MONTAŽA:
Grigoriy Aleksandrov,
Sergej Ejzenštejn

Sadržaj:

Ruska crnomorska flota, 1905. Mornari s oklopnjače Potemkin, izloženi maltretiranju nadređenih, pobune se kad im se servira crvljiva hrana, što dožive kao prelazak točke tolerancije. Preuzmu brod u svoje ruke, a prilikom obračuna sa zapovjednicima pogiba mornar Vakulinčuk. Odlaze u Odesu gdje ih narod oduševljeno dočeka, ali vojska oružano intervenira i počini masakr nad civilima. Oklopnjača Potemkin isplovljava na otvoreno more, gdje joj u susret dolaze drugi brodovi crnomorske flote…
 

Nakon debitantskog dugometražnog filma Štrajk, Sergej Ejzenštejn polučio je iste godine još jedan film, također, kao i prvijenac, mišljen da bude dio ciklusa Prema diktaturi proletarijata. Riječ je o naslovu Oklopnjača Potemkin koji je postao najslavnije autorovo ostvarenje, snimljenom prema istinitim događajima iz prve ruske revolucije 1905. godine, povodom čije je dvadesete obljetnice i realiziran. Ejzenštejn je njime nastavio poetiku „montaže atrakcija“, uključujući dramaturgiju kolektivnog lika umjesto individualnih protagonista te 'glazbeno strukturiranje'; naime, film se sastoji od  pet 'stavaka' različitog tempa, po principu smjene ubrzavanja i usporavanja.

Čuvena je scena pokolja na odeskim stepenicama, u kojoj se montažno atraktivno izmjenjuju prizori mehanički nadolazećeg ubilačkog  vojnog stroja i njegovih civilnih žrtava ekspresivnih fizionomija, s najvećom dramom u trenucima sunovrata dječjih kolica po stepenicama (glasoviti postmodernist Brian De Palma citirao je odnosno parafrazirao te prizore više od 60 godina kasnije u svom filmu Nedodirljivi, a snažan utisak ostavili su i na slavnog slikara Francisa Bakona koji ih je smatrao ključnima za svoj umjetnički rad). Zanimljivo je pritom da scena uopće nije bila u scenariju, nego je kreirana tijekom produkcije.

Oklopnjača Potemkin u kapitalističkom je svijetu smatrana komunističkom propagandom te je u dosta zemalja bila zabranjena za prikazivanje, u Francuskoj i Velikoj Britaniji sve do početka 1950-ih. No kad je cenzura jednom skinuta, film je otkriven kao autentično remek-djelo te je u anketi na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958. izabran za najbolji film svih vremena, a desetljećima se u anketama časopisa Sight & Sound nalazio među deset najboljih filmova ikad snimljenih.  

Autor komentara: Damir Radić

c/b, 70'