ULOGE:
Jon Voight (Ed),
Burt Reynolds (Lewis),
Ned Beatty (Bobby),
Ronny Cox (Drew),
Billy Redden (Lonnie)

SCENARIJ:
John Boorman,
James Dickey (prema vlastitom romanu)

FOTOGRAFIJA:
Vilmos Zsigmond

MONTAŽA:
Tom Priestley

Sadržaj:

Željni pustolovine i bijega od civilizacije, četvorica prijatelja jednog vikenda odluče iz Atlante krenuti na kampiranje i rafting rijekom Cahulawassee u Georgiji. Znajući da će na rijeci uskoro biti podignuta hidroelektrana, zbog čega će se taj krajobraz zauvijek izmijeniti, odlučni Lewis Medlock, mirni Ed Gentry, povučeni obiteljski čovjek Drew Ballinger i plahi Bobby Trippe žele možda posljednji put uživati u nedirnutoj prirodi i divljim riječnim vodama. Međutim, ne znaju da je ogrubjelo i mahom neobrazovano, siromašno i primitivno stanovništvo uz rijeku vrlo negostoljubivo i neprijateljski raspoloženo. Nakon što upoznaju jednu donekle susretljivu obitelj, te Drew s njihovim sinčićem odmjeri snage u sviranju bendža, momci se kanuima zapute niz rijeku. Na žalost, ni ne slute da ih umjesto nezaboravne avanture očekuje nemilosrdna borba za preživljavanje.

Godine 1973. nominirana za tri Oscara, uključujući one za najbolji film i redatelja, te iste godine nominirana za pet Zlatnih globusa i tri nagrade BAFTA, izvrsna pustolovna triler drama Johna Boormana (Point Blank, Pakao na Pacifiku, Excalibur – mač kralja Arthura, Nada i slava) impresivna je adaptacija istoimenog bestseler romana Jamesa Dickeya, njegova najpoznatijeg djela objavljenog 1970. godine. Jedan od najpopularnijih i najutjecajnijih filmova svog vremena, koji se pamti i po kultnoj sceni dvoboja u sviranju bendža, Boorman je zamislio kao svojevrsnu biblijsku parabolu o iskupljenju grijeha suvremene civilizacije, pri čemu civilizirani protagonisti da bi preživjeli bivaju prisiljeni odbaciti sve skrupule te civilizacije. Ostvarenje koje je postiglo izuzetan komercijalni uspjeh i prometnulo se u peti najgledaniji film 1972. godine u američkim kinima impresivno je režirano, izuzetno sugestivno i vrlo atmosferično djelo tjeskobnog, pesimističnog i mizantropskog ugođaja. Riječ je i o djelu koje je sjajno pogodilo (pod)svijest vremena u kojem je snimljeno i ono kolektivno potisnuto u tom vremenu, s jedne strane pitanje ekologije, očuvanja okoliša i mitske američke divljine, a s druge strah od uznemirujućeg naličja američkog društva, naličja u kojem kao kontrapunkt obrazovanoj, prosvijećenoj i liberalnoj srednjoklasnoj Americi stoje neobrazovani, konzervativni, siromašni i ruralni bijeli primitivci. Negativnim prikazom američkih gorštaka Oslobađanje je definiralo stereotip hillbillyja, koji će u Hollywoodu biti korišten do današnjih dana, premda Boorman prema kulturi američkih gorštaka ima generalno ili barem načelno pozitivan stav, koji se očituje kroz sjajno korištenje američke folk-glazbe, osobito u glasovitoj sekvenci dvoboja u sviranju bendža. U filmu u kojem su prikazani na velikom ekranu dotad nezamislivi prizori, primjerice u antologijskoj sekvenci brutalnog homoseksualnog silovanja u šumi, sjajne su uloge ostvarili oskarovac Jon Voight (Ponoćni kauboj, Povratak ratnika, Pomahnitali vlak, Vrućina), Burt Reynolds (Smokey i Bandit, Utrka Cannonball, Kralj pornića), Ned Beatty (TV mreža, Superman, 1941: Luda invazija na Kaliforniju) i Ronny Cox (Policajac s Beverly Hillsa, RoboCop, Potpuni opoziv), a odlikuje ga i impresivna fotografija oskarovca Vilmosa Zsigmonda (Bliski susreti treće vrste, Lovac na jelene).

boja, 109'