ULOGE:
Ralph Meeker (Mike Hammer),
Albert Dekker (Dr. G.E. Soberin),
Paul Stewart (Carl Evello),
Juano Hernandez (Eddie Yeager),
Wesley Addy (poručnik Pat Murphy)

SCENARIJ:
A. I. Bezzerides (na temelju romana Kiss Me Deadly Mickeya Spillanea)

FOTOGRAFIJA:
Ernest Laszlo

GLAZBA:
Frank De Vol

MONTAŽA:
Michael Luciano

SCENOGRAFIJA:
Howard Bristol

Sadržaj:

Jedne noći u Los Angelesu automobil privatnog detektiva Mikea Hammera zaustavila je mlada Christina, bjegunica iz obližnje psihijatrijske ustanove. Hammer je primi u auto, no ubrzo ih presretnu zlikovci od kojih je Christina pobjegla. Oni sirotu djevojku muče i ubiju, potom njezino tijelo ubace u Hammerov auto te ga, s onesviještenim detektivom u njemu, gurnu niz liticu, želeći sve prikazati kao prometu nesreću. Međutim Hammer preživi i oporavlja se u bolnici gdje ga posjećuje njegova tajnica i intimna prijateljica Velda. Detektiv je odlučan istražiti što se zapravo dogodilo, vjerujući da se pozadini krije nešto veliko…
 

Tokom 1950-ih američka kinematografija dobila je snažan kreativni poticaj dolaskom nove svježe generacije s televizije. Među tim režiserima bio je i Robert Aldrich čiji su zaštitni znak postali filmovi sa za to doba beskompromisnim prikazom nasilja, ostvarenja izrazite, vizualno ekspresivne energije i svjetonazora nazivanog nihilističkim, među kojima je jedan od najpoznatijih Poljubac smrti. Taj film noir s elementima SF-a Aldrich je režirao godinu dana nakon velikog uspjeha svog prvog vesterna Vera Cruz, no dok je tamo radio s velikim zvijezdama Garyjem Cooperom i Burtom Lancasterom, te Sarom Montiel u njezinom američkom debiju, u Poljupcu smrti nije bilo zvjezdanih imena. Štoviše, dvije glavne ženske uloge tumačile su debitantice, Maxine Cooper kao Velda i buduća oskarovka Cloris Leachman kao Christina (Akademijinu nagradu za najbolju žensku sporednu ulogu dobila je petnaestak godina kasnije za nastup u Posljednjoj kino predstavi Petera Bogdanovicha, a poznata je i kao glumica koja je najviše puta u povijesti dobila glavnu američku televizijsku nagradu Emmy).

Film je nastao u nezavisnoj produkciji prema istoimenom romanu Mickeyja Spillanea, izdanku njegova serijala o grubom i nepokolebljivom privatnom detektivu Mikeu Hammeru, a kritika ga smatra jednim od najutjecajnijih žanrovskih ostvarenja svih vremena. Njegov izravni utjecaj priznali su prvaci francuskog novog vala, Jean-Luc Godard i François Trufffaut (obojica su bili fascinirani eliptičnim narativnim stilom i primijenili ga u svojim filmovima), a Quentin Tarantino dao mu je posvetu u svom Paklenom šundu.

Zanimljivo je da je nakon premijerne kino distribucije tajanstveno nestao originalni kraj filma s Mikeom Hammerom i Veldom koji preživljavaju završnu eksploziju, te je desetljećima, dok izvorni svršetak nije slučajno pronađen, prikazivana verzija s krajem koji sugerira njihovu pogibiju. Neke američke moralizatorske institucije u doba njegovog nastanka smatrali su film nedopustivo lošim primjerom za američku mladež, čemu se sam Aldrich odlučno suprotstavio i nastavio s jednakim stvaralačkim žarom razvijati svoj opus i tokom šezdesetih i sedamdesetih godina, stvorivši čitav niz nezaboravnih ostvarenja poput, na primjer, Posljednjeg sumraka s Kirkom Douglasom i Rockom Hudsonom, jednog od najnekonvencionalnijih vesterna ikad, antologijskog psihološkog triler-horora Što se dogodilo s Baby Jane? u kojem su blistale legende klasičnog Hollywooda Bette Davis i Joan Crawford pri kraju svojih veličanstvenih karijera, ili Ubijanja sestre George, jednog od prvih filmova eksplicitno lezbijske tematike. Godine 1999. Poljubac smrti uvršten je u Nacionalni filmski registar Kongresne knjižnice kao djelo od posebnog povijesnog, kulturnog ili estetskog značaja.

Autor komentara: Damir Radić
 

Uvodnu riječ uoči projekcije održat će redatelj Andrija Mardešić.
 

Ulaznice za projekciju 18. 05. u 21:00 moguće je kupiti online OVDJE ili na blagajni KIC-a sat vremena prije početka.

c/b, 105'