Prometna gužva
Trafic, igrani, komedija, Francuska, Italija, 1971
REŽIJA: Jacques Tati
ULOGE:
Jacques Tati (gdin. Hulot),
Marcel Fraval (vozač kamiona),
Maria Kimberly (Maria),
Honoré Bostel (direktor Altre),
François Maisongrosse (François)
SCENARIJ:
Jacques Tati,
Jacques Lagrange,
Bert Haanstra
FOTOGRAFIJA:
Eduard van der Enden,
Marcel Weiss
GLAZBA:
Charles Dumont
MONTAŽA:
Maurice Laumain,
Sophie Tatischeff
Sadržaj:
Gospodin Hulot je crtač modela početkom 70-ih godina zaposlen u maloj tvrtki za proizvodnju automobila Altra. Trenutno izrađuje skicu vozila za kampiranje opremljenog brojnim napravama i posebnim dijelovima, koje će biti izloženo na skorom Međunarodnom sajmu automobila u Amsterdamu. Nakon što to obavi, dobije zadatak prototip automobila na kamionetu iz Pariza prevesti u Amsterdam, a u njegovoj pratnji bit će i mali žuti sportski automobil Amerikanke Marije, djevojke koja je u tvrtki zadužena za odnose s javnošću i u čijoj pratnji je ljubimac psić. No naizgled jednostavan zadatak neće proći bez nevolja, jer će vožnju gospodina Hulota neprestano nešto prekidati, od kvara na kamionetu, zbog čega će dosta vremena izgubiti tražeći automehaničara, preko nestanka goriva i sudara do neugodnih carinskih kontrola. Naposljetku će prekasno stići na izložbu, a usprkos velikom divljenju koje će prototip automobila izazvati kod slučajnih promatrača, gospodin Hulot će dobiti otkaz.
Godine 1972. godine nominirana za Nagradu Anthony Asquith, kojom se u sklopu dodjele britanskih filmskih nagrada BAFTA nagrađuje najbolja glazba, izuzetno uspjela komedija scenarista i redatelja Jacquesa Tatija njegov je posljednji kino-film. Ujedno je posrijedi i zaključno poglavlje Tatijeva ciklusa o gospodinu Hulotu, kojeg je sam i tumačio, a koji se pred gledateljima prvi put pojavio u remek-djelu Odmor gospodina Hulota iz 1953. godine. I u ovom ostvarenju autor ponovo maštovito, dinamično i vrlo duhovito uz izražen satirični odmak varira osnovnu temu ciklusa i svoj omiljeni motiv – otpor pomalo nespretnog i dobrodušnog „malog” i „običnog” čovjeka modernoj tehnologiji i potrošačkom mentalitetu ne samo tadašnjeg suvremenog društva. Pri tome stari bicikl gospodina Hulota primjereno vremenu zamjenjuje automobilom kao svojevrsnim kultom, objektom žudnje i najplastičnijim opredmećenjem spomenutog potrošačkog mentaliteta također ne samo onog vremena. Pritom se oslanja na izuzetno raspoložene glumačke nastupe i sjajno koreografirane tjelesne gegove, koji možda nisu svi u podjednakoj mjeri uspjeli, no većinom funkcioniraju odlično i rezultiraju urnebesno smiješnim situacijama u kontekstu kojih Tati daje i oštroumne komentare na čovjekovu opsjednutost konzumerizmom.
boja, 96'