ULOGE:
Giorgio Albertazzi (X),
Delphine Seyrig (A),
Sacha Pitoeff (M),
Françoise Bertin,
Luce Garcia-Ville

SCENARIJ:
Alain Robbe-Grillet

FOTOGRAFIJA:
Sacha Vierny

GLAZBA:
Francis Seyrig

MONTAŽA:
Jasmine Chasney,
Henri Colpi

Sadržaj:

Tijekom jednog društvenog okupljanja u otmjenom baroknom hotelu, muškarac X priđe mladoj ženi A tvrdeći joj da su se njih dvoje upoznali godinu ranije u Marinbadu, ili je to možda bilo u Frederiksbadu ili možda čak na istom ovom mjestu, te da je bio uvjeren kako ga ona čeka. Dok joj on tvrdi da su tada odlučili i zajedno pobjeći nakon godinu dana, ona ga uvjerava u to da se nikada nisu sreli. No tu je i drugi muškarac M, koji bi mogao biti i njezin suprug, a koji će u odnosu prema prvom muškarcu u više navrata demonstrirati svoju dominaciju. Štoviše, nekoliko će ga puta pobijediti u matematičkoj igri koja od sudionika zahtijeva dobro poznavanje kombinatorike. Istovremeno, odnosi među likovima otkrivaju se i kroz flashbackove koji nisu jednoznačni, kao i kroz skokovitu i međusobno nepovezanu izmjenu vremena i lokacija na kojima se zbivanja odigravaju. Kroz sve to razgovori i događaji se ponavljaju u različitim varijacijama na nekoliko mjesta u hotelu, a u sve su umetnute i snimke hodnika hotela s nerazgovijetnom naracijom koja se ponavlja.

Godine 1961. na festivalu u Veneciji ovjenčana Zlatnim lavom te dvije godine kasnije nominirana za Oscara u kategoriji najboljeg izvornog scenarija (Alain Robbe-Grillet) i za nagradu BAFTA, impresivna enigmatična drama redatelja Alaina Resnaisa (Noć i magla, Sve pamćenje svijeta, Hirošima, ljubavi moja, Mélo) ostvarenje je koje je u vrijeme premijere istovremeno i fasciniralo i zbunjivalo podjednako publiku i kritiku, među ostalim i Antu Peterlića koji se filmom pozabavio u glasovitim Studijama o 9 filmova, te su se i jedni i drugi dijelili na one koji su film proglašavali remek-djelom i na one koji su ga držali nerazumljivim i dosadnim. Posrijedi je djelo u kojem je filmsku istinu teško razlikovati od fikcije, u kojem su prostorne i vremenske relacije zbivanja fluidne, te koje svakom gledatelju zasebno prepušta interpretaciju i iščitavanje značenjskih slojeva onoga što gleda. Scenarij za film, koji je Resnais prvotno planirao premijerno prikazati u Cannesu, da bi mu zbog potpisivanja Sartreova Manifesta 121 protiv rata u Alžiru bio zabranjen pristup na festival, napisao je Alain Robbe-Grillet, kasnije scenarist i redatelj koji se afirmirao kao jedan od najvažnijih predstavnika francuskog ´novog romana´. Robbe-Grillet se u predlošku pozabavio svojim stalnim temama, prolaznošću vremena, (ne)istinitošću zbivanja i (ne)pouzdanosti prostora, pri čemu je kreirao ´nesigurnu priču´ čije su konture vrlo fluidne te ovise o pripovjednoj snazi i uvjerljivosti onoga tko ih izgovara. Ostvarenje koje je kritičarka Pauline Kael nazvala ´eksperimentalnim filmom visoke mode i ne-zabavom za ne-ljude´, a koje je utjecalo na brojna žanrovski raznorodna djela senzibilitetom posve različitih autora, od Terrencea Younga u Bondovoj pustolovini Iz Rusije s ljubavlju (uvod) preko Stanleyja Kubricka u Isijavanju do Davida Lyncha u Unutarnjem carstvu, imponira ne samo fascinantnim prepletanjem vremenskih razina nego i impresivnim vizualnim prosedeom, fotografijom Sache Viernyja (Ljepotica dana, Hirošima, ljubavi moja, Kuhar, lopov, njegova žena i njen ljubavnik), sjajnim scenografskim i kostimografskim rješenjima te gdjekad i zaglušujućom glazbom Francisa Seyriga (Suđenje Ivani Orleanskoj Roberta Bressona).

Uoči projekcije filma u utorak, 25. veljače u 19 sati, uvodnu riječ održat će filmska kritičarka Višnja Vukašinović.

c/b, 94'