ULOGE:
Matahi (mladić),
Anne Chevalier (djevojka),
Bill Bambridge (policajac),
Hitu (stariji ratnik)

SCENARIJ:
F.W. Murnau,
Robert J. Flaherty,
Edgar G. Ulmer

FOTOGRAFIJA:
Floyd Crosby

MONTAŽA:
Arthur A. Brooks

Sadržaj:

Nakon što sa svog otoka Fanuma jedrenjakom doplovi na otok Bora Bora u Južnom Pacifiku, stari svećenik Hitu se u svojstvu emisara poglavara svog otoka sastane s poglavarom Bore Bore, kojemu mora prenijeti važnu poruku. Naime, djevica koja je svojedobno proglašena svetom je umrla, a velika čast da ju naslijedi pripala je mladoj Reri, djevojci koja je odabrana zbog svoje kraljevske krvi i vrlina koje posjeduje. No ona je time postala tabuom, nedodirljivom osobom koju nijedan muškarac ne smije dodirnuti niti joj uputiti požudan pogled, jer mu u protivnom prijeti smrtna kazna. Ovakav razvoj događaja osobito će teško pasti ne samo Reri, nego i mladom Matahiju, jer se njih dvoje snažno vole i znaju da neće moći poštovati rigorozna pravila. Stoga oni odluče pobjeći, te se jedne večeri potajice ukrcaju u kanu i otplove s otoka, da bi utočište pronašli na susjednom otoku koji je pod francuskom kolonijalnom upravom. Iako će se isprva činiti da se uspijevaju snaći u novoj sredini, te će Matahi postati najuspješniji lokalni lovac na bisere, njihova sreća ipak neće biti duga vijeka. Ne samo stoga što Matahi ne razumije koncept plaćanja svega novcem, odnosno kapitalističku kulturu koja vlada na otoku, nego i stoga što je za njim i Reri raspisana nagrada za onog tko ih uspije vratiti na njihov otok, kao i stoga što im je na tragu stari Hitu.

Godine 1931. ovjenčan Oscarom za najbolju fotografiju Floyda Crosbija (Točno u podne, Pad kuće Usher, Njihalo strave), impresivni križanac dokumentarnog filma i pustolovne romantične melodrame posljednje je ostvarenje u karijeri glasovitog Friedricha Wilhelma Murnaua (Nosferatu, simfonija strave, Zora, Faust), koji nije doživio premijeru filma jer je tjedan dana ranije poginuo u automobilskoj nesreći. Riječ je o četvrtom Murnauovu ostvarenju realiziranom u Americi, djelu iznimne liričnosti koje je snimljeno na lokacijama na Tahitiju 1929. godine, a koje je trebalo predstavljati Murnauovu suradnju s velikim dokumentaristom Robertom J. Flahertyjem (Nanook sa sjevera, Moana, Priča iz Louisiane). No tijekom realizacije je među dvojicom autora došlo do izrazitih kreativnih nesuglasica, zbog čega je Flaherty produkciju napustio nakon što je snimljeno nešto manje od polovine materijala. Od studija dobivši odriješene ruke, Murnau je tada odlučio odustati od Flahertyjeve nakane snimanja etnografskog dokumentarca te cjelinu oblikovati kao fikcijsku melodramu o nesretnoj nedozvoljenoj ljubavi dvoje polinezijskih domorodaca. Isprva je Flaherty, od kojeg je Murnau otkupio udjel u projektu, trebao ostati snimatelj, no odustao je nakon što mu se razbila kamera, da bi bio zamijenjen Floydom Crosbyjem, čiji se sin David kasnije proslavio kao rocker i utemeljitelj kultnih bendova Byrds i Crosby, Stills & Nash. Estetizirana i naglašeno atmosferična crno-bijela fotografija samo je jedna od vrlina sjajnog ostvarenja snimljenog s neprofesionalnim glumcima i podijeljenog u poglavlja Raj i Izgubljeni raj, djela romantičarskog duha u kojem se slavi ljepota ljudi i prirode podjednako, u kojem se tematizira kobna nemogućnost prilagodbe domorodaca tuđoj i nepoznatoj kulturi, baš kao i arhetipski sukob mladih i nevinih protagonista sa starim, tradiciji pod svaku cijenu odanim i rigidnim osobama koje definiraju njihovu sudbinu. Borbenost mladog protagonista koji naposljetku biva poražen moguće je interpretirati i kao autorov prikaz vlastitog stanja, u kontekstu Murnauove istospolne seksualne orijentacije koja je navodno kumovala i njegovoj tragičnoj sudbini, jer je do nesreće došlo stoga što se tijekom vožnje upustio u seksualni odnos s vozačem.

c/b, 86'