Mladi Allan Grey istražitelj je okultnih pojava koji stiže u mjesto Courtempierre nedaleko Pariza. Nakon što se smjesti u svratištu, Alan će upoznati vlasnika obližnjeg dvorca koji će mu dati knjigu o vampirima, uz uputu da je otvori tek nakon njegove smrti. Mladić će uskoro upoznati i vlasnikovu kći Léone, mladu i privlačnu djevojku koja boluje od smrtonosne bolesti povezane s gubitkom krvi, kao i njezinu sestru Gisèle, za koju se čini da ju drže u svojevrsnom zatočeništvu.
I Léone i Gisèle su izložene snažnom utjecaju Marguerite Chopin, starije žene s groblja, i seoskog liječnika. Allan će uskoro shvatiti da se u pozadini Léoneina teškog zdravstvenog stanja krije vampir koji djevojci siše krv, što će ga nagnati da za spas njezina života daruje vlastitu krv. No pritom će zapasti u gubitkom krvi induciran uznemirujući san, u kojem će vidjeti i vlastitu sahranu.
Snimljen četiri godine nakon redateljeva eponimnog ostvarenja Stradanje Ivane Orleanske, remek-djela koje je u kinima doživjelo komercijalni neuspjeh, fantastični horor suscenarista i redatelja Carla Theodora Dreyera (Listovi iz sotonine knjige, Dan gnjeva, Poštuj svoju suprugu), prvi je redateljev zvučni film, djelo temeljeno na dvjema pričama iz zbirke fantastičnih pripovjedaka In a Glass Darkly irskog književnika J. Sheridana Le Fanua, konkretno na pričama Soba u Letećem zmaju i Carmilia. Realizaciju filma financijski je potpomogao barun Nicolas de Gunzburg, koji je zauzvrat pod pseudonimom Julian West u njemu ostvario ulogu protagonista, mladića koji stiže u selo koje se našlo pod vampirskom kletvom.
Kao njegov prvi zvučni film, Vampir je Dreyeru predstavljao veliki izazov, i iz razloga što je morao kreirati tri verzije filma na trima jezicima, i zbog zahtjevnosti samog predloška, koji je podrazumijevao stvaranje uvjerljivog oniričkog ozračja te elaboriranje teze da se prava strava ne nalazi oko nas, nego u našoj podsvijesti. Želeći koliko je moguće umanjiti problem s trima jezicima, Dreyer je u film nastojao unijeti što manje dijaloga, umjesto njih umećući međunatpise u stilu nijemog filma. U cilju postizanja što sugestivnijeg ozračja, film je umjesto u studiju sniman na izvanjskim lokacijama, a Dreyer je, u suradnji s glasovitim snimateljem Rudolphom Matéom (Strani dopisnik, Biti ili ne biti, Gilda), kojem je nepotpisan asistirao Louis Née, inzistirao na uporabi različitih fotografskih trikova kojima je slika 'zamagljivana'.
Također, zvuk je gotovo u potpunosti snimljen naknadno, u studijima u Berlinu. Unatoč svemu navedenom, Vampir je pri premijernom prikazivanju doživio neuspjeh i kod publike i kod kritike, da bi ga redatelj naknadno premontirao prije francuske premijere, čime je polučio i bolji odjek. Iako je dugo vremena smatran najslabijim Dreyerovim ostvarenjem, film u kojem se vrlo efektno brišu granice između sna i jave, odnosno realnog i nerealnog, pri naknadnim je revalorizacijama stekao priličan ugled među kritičarima.
Ulaznice za projekciju 10. 10. u 21:00 moguće je kupiti online OVDJE, kao i na blagajni Surogatkina KIC sat vremena prije početka.