ULOGE:
András Bálint (Jancsi),
Ilona Béres (Halk Éva),
Judit Halász (Habgab),
Kati Sólyom (Anni),
Cecília Esztergályos (Ági)

SCENARIJ:
István Szabo

FOTOGRAFIJA:
Thomas Vámos

GLAZBA:
Tibor Balogh,
Péter Eötvös

MONTAŽA:
Sándor Zákonyi

Sadržaj:

Rođen 1938. godine, mladi Jancsi Oláh momak je na pragu odrasle dobi koji se nada dobivanju prvog posla, a kao inženjer elektronike sa svojim prijateljima i kolegama sanja o novim izumima i velikim zajedničkim postignućima. Nakon što jednom na televizijskom ekranu slučajno ogleda mladu odvjetnicu Évu Halk, ona Jancsiju toliko zaokupi pozornost da počne intenzivno razmišljati i maštati o njoj. Čini mu se da nikad ranije nije vidio i čuo tako zanimljivu i osebujnu djevojku, a nakon što je također slučajno uskoro susretne na jednoj zabavi, Jancsi će se snažno zaljubiti u privlačnu Évu te će dvoje mladih započeti ljubavnu vezu. No godina je 1956., vrijeme velikih političkih i društvenih previranja u njihovoj domovini iz koje emigriraju mnogi njihovi prijatelji, ali Jancsi i Éva odluče ostati da bi se ubrzo suočili s traumatičnom smrću prijatelja Lacija od leukemije.

Godine 1965. na festivalu u Locarnu nagrađena kao najuspjelije debitantsko ostvarenje, drama scenarista i redatelja Istvána Szabóa s jedne strane funkcionira kao intrigantan prikaz formalno bezbrižne i zaljubljive mladosti u jednom vremenu, mladosti u potpunosti okrenute modernitetu koja ima apsolutno pravo na sanjarenje iz naslova filma, na želju za promjenom u svakom smislu. S druge strane, film u čijem je tonu, ritmu i stilskim obilježjima lako uočiti utjecaje francuskog novog vala, ponajviše djela Françoisa Truffauta i Jeana Eustachea, slično autorovu godinu kasnije realiziranom ostvarenju Otac vješto, sugestivno i suptilno emotivna stanja i intimne drame središnjih likova spaja s intrigantnom širom slikom turbulentnih društvenih okolnosti i zbivanja, u kontekstu kojih su individualnost i želja za promjenom unaprijed osuđene na neuspjeh. U svom prvijencu Szabó preferira eksterijere u kojima sve pršti od energije i dinamičnosti, dok su zbivanja u interijerima usporena i statična. Mladost, libido i ljubav simboli su bunta i želje za promjenom koje moraju biti obuzdane i pripitomljene.

c/b, 95'