The Big Sleep
feature film, crimenalistički, USA, 1946
DIRECTED BY: Howard Hawks
CAST:
Humphrey Bogart (Philip Marlowe),
Lauren Bacall (Vivian Rutledge),
John Ridgely (Eddie Mars),
Martha Vickers (Carmen Sternwood),
Dorothy Malone (vlasnica knjižare),
Peggy Knudsen (Mona Mars)
SCRIPT:
William Faulkner,
Leigh Brackett,
Jules Furthman (based on the novel by Raymond Chandler)
PHOTOGRAPHY:
Sidney Hickox
MUSIC:
Max Steiner
EDITING:
Christian Nyby
Synopsis:
General Sternwood stari je i bolesni bogataš koji ima dvije mlade i privlačne kćeri, stariju Vivian i mlađu Carmen. Želeći riješiti jedan problem u vezi s Carmen, Sternwood odluči unajmiti privatnog detektiva Philipa Marlowea. Djevojka je navodno napravila prilično velik kartaški dug, te sad vlasnik antikvarijata traži da mu taj dug bude isplaćen. Dok Sternwood vjeruje da je Carmen ucijenjena, te u to pokušava uvjeriti i Marlowea, Vivian detektivu u povjerljivom razgovoru otkrije svoje sumnje da otac zapravo želi istražiti nestanak obiteljskog prijatelja Seana Reagana. Kad nedugo potom vlasnik antikvarijata bude ubijen pod zagonetnim okolnostima, Marlowe će otkriti da je ubojstvu nazočila i Carmen, no u razgolićenom stanju i čini se drogirana. Ipak, detektiv uspije spasiti razmaženu djevojku i odvesti ju kući, da bi već sutradan lokalni kriminalac zatražio novac od obitelji Sternwood. On tvrdi da posjeduje fotografije eksplicitnog sadržaja koje Carmen povezuju s ubojstvom, no Marlowe nasluti da je glavni igrač u pokušaju ucjene zapravo vlasnik kockarnice Eddie Mars. Za nevolju, on je blizak prijatelj Vivian, kojoj se Marlowe očito sviđa, baš kao i ona njemu. No cinični detektiv ni ne sluti da se i sam sve više upleće u mrežu zagonetki, ucjena, organiziranog kriminala i ubojstava.
Sjajan noirovski krimić Duboki san redatelja Howarda Hawksa izuzetno je uspjela adaptacija istoimenog romana glasovitog autora krimića i filmskog scenarista Raymonda Chandlera. Njegovu prozu su u scenarij pretočili znameniti književnik William Faulkner te iznimno ugledni scenaristi Leigh Brackett (Imperij uzvraća udarac), koja je prema Chandlerovu romanu Dugi oproštaj napisala scenarij za žanrovski srodan naslov Privatni detektiv Roberta Altmana, i Hawksov česti suradnik Jules Furthman, koji je kao suscenarist impresivne pustolovne drame Pobuna na brodu Bounty Franka Lloyda 1936. godine nominiran za Oscara. Hawksov film drži se najuspjelijom prilagodbom nekog Chandlerova romana uopće, dijelom stoga što na ekran vješto transponira glavne osobine piščeve poetike, ponajviše cinizam likova, njihovo neposjedovanje iluzija te sklonost kriminalu i grubostima, a dijelom i zbog vrlo spretnog profiliranja Philipa Marlowea kao etički autonomnog protagonista kojemu nije strana ni emotivnost. Dominantno snimljen u interijerima i noćnim ambijentima, Duboki san se odlikuje i nesentimentalnim predočavanjem likova, sklonošću ironiji, dinamičnom naracijom, odličnim sočnim dijalozima i efektno sažetim akcijskim prizorima. Drugi film s glumačkim i bračnim parom Bogart – Bacall, nakon također Hawksova Imati i nemati, poznat je i po iznimno složenoj radnji, uz koju je vezana i zanimljiva anegdota. Tijekom snimanja filma Hawks i scenaristi nisu uspijevali dokučiti je li lik vozača Owena Taylora ubijen ili je počinio samoubojstvo, te su samom piscu uputili brzojav s molbom za razrješenje ove dvojbe, da bi se pokazalo da ni on sam ne zna. Nakon što je završeno snimanje filma projekt je stavljen na čekanje jer su čelnici studija Warner Bros. smatrali da će neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata publika tražiti ostvarenja drugačijeg senzibiliteta, s manje grubosti i nasilja. No s druge strane fenomen Bogie i Bacall, započet spomenutim filmom Imati i nemati te nastavljen vezom i brakom dvoje glumaca, nakon rata je doživio osobiti zamah, zbog čega je agent Lauren Bacall zahtijevao da se neke njezine scene snime nanovo, da bi se tako dodatno iskoristila glumičina novostečena slava. Također, prema riječima Raymonda Chandlera Martha Vickers je iznimno odigrala ulogu Carmen Sternwood, toliko uvjerljivo da je u zajedničkim scenama zasjenila i Bacall, no posljedica toga bilo je izbacivanje dijela scena s Marthom Vickers iz završne verzije filma, opet zbog favoriziranja zvjezdanog statusa Bacall. Valja napomenuti i da su ubojice Sidney i Pete u filmu nazvani prema čestim Bogartovim filmskim partnerima Sidneyju Greenstreetu i Peteru Lorreu.
cb, 114'