ULOGE:
Tippi Hedren (Marnie Edgar Rutland),
Martin Gabel (Sidney Strutt),
Sean Connery (Mark Rutland),
Louise Latham (Bernice Edgar),
Diane Baker (Lil Mainwaring)

SCENARIJ:
Jay Presson Allen (prema romanu Winstona Grahama)

FOTOGRAFIJA:
Robert Burks

GLAZBA:
Bernard Herrmann

MONTAŽA:
George Tomasini

Sadržaj:

Privlačna Marnie Edgar okorjela je kradljivica koja s lakoćom mijenja mjesta boravišta i izgled, koristeći se svojim šarmom kako bi stekla povjerenje ljudi koje će potom opljačkati. Jednoga dana Marnie se zaposli u izdavačkom poduzeću u Philadelphiji, u kojem joj šef postane otmjeni playboy Mark Rutland. Mark zna tko je ona, budući da je surađivao s njezinim posljednjim šefom, no ne namjerava ju prijaviti, već želi promatrati njezino ponašanje. Nakon što ga Marnie jednoga dana opljačka, Mark ju ubrzo pronađe i predloži joj da se, umjesto što će završiti u zatvoru, uda za njega. Ambiciozni Mark namjerava se uhvatiti u koštac sa njezinim psihološkim problemima, posljedica kojih je i Marnieina nezainteresiranost za muškarce i seks. Pokušavajući pronaći uzroke njezina stanja, Mark će naposljetku shvatiti da je u korijenu svega djevojčino traumatično djetinjstvo i njezin odnos s majkom.

Psihološka krimi-drama Marnie, koju je glasoviti francuski časopis Cahiers du Cinéma 1964. godine uvrstio na treće mjesto najuspjelijih ostvarenja u dotadašnjoj karijeri Alfreda Hitchcocka, uspjela je adaptacija istoimenog romana britanskog književnika Winstona Grahama, koji je u scenarij pretočila ugledna Jay Presson Allen, nominirana za Oscara za rad na Kabareu Boba Fosseja i krimi-drami Gospodar grada Sidneyja Lumeta. Riječ je o filmu koji o samom Hitchcocku otkriva znatno više no što nam je slavni filmaš namjeravao reći. Lik naslovne kleptomanke, u ne u potpunosti odgovarajućoj i uvjerljivoj interpretaciji Tippi Hedren, tipični je frojdovski i hičkokovski konstrukt hladne, frigidne žene koja emotivnu neispunjenost i seksualnu frustriranost supstituira počinjenjem krađa. Projicirajući u likove Marnie i Marka Rutlanda (kotacijama Jamesa Bonda opterećena interpretacija Seana Conneryja) vlastite neuroze i opsesije, u priči potpuno oslobođenoj ironije, cinizma i humora redatelj nam otkriva i vlastiti profil dominantnog muškarca koji ranjive žene oblikuje prema svojim željama te njima manipulira. Način na koji Mark Rutland, čovjek koji je, kako je Hitchcock objasnio u glasovitoj knjizi razgovora s Françoisom Truffautom, fetišistički opsjednut s Marnie i s njom želi spavati isključivo zato što je djevojka kradljivica, navlas je identičan odnosu koji je redatelj pokušao uspostaviti s glumicom. Fanatično je nadzirući već za snimanja Ptica, Hitchcock se tijekom realizacije filma Marnie prema Tippie Hedren odnosio još opresivnije, agresivno ju snimajući u krupnim planovima, šaljući njezin rukopis na grafološku analizu namjeravajući otkriti glumičin poremećaj osobnosti, te joj naposljetku navodno i otvoreno predloživši odlazak u krevet. Na određeni način Marnie je film o hladnoj plavuši kakvu i sam redatelj oličen u Marku Rutlandu idealizira, no s kojom ne može stupiti u intiman odnos. Naslovnu ulogu Hitchcock je prvotno ponudio Grace Kelly, koja je angažman isprva prihvatila, da bi naposljetku bila prisiljena odustati zbog pritisaka supruga Rainierija i njegove obitelji iz Monaca. Također, za ulogu su konkurirale i Marilyn Monroe, Lee Remick, Vera Miles i Eva Marie Saint, koje su redatelju pokušali nametnuti čelnici Paramounta, dok je on od početka inzistirao na Tippi Hedren. Nju je Hitch prvi put vidio 1961. u TV-reklami za dijetetsko piće, a prethodno ju je angažirao u Pticama.

boja, 130'