ULOGE:
Nastassja Kinski (Tess),
Peter Firth (Angel Clare),
Leigh Lawson (Alec d'Urberville),
John Collin (John Durbeyfield),
David Markham (velečasni Clare),
Rosemary Martin (gđa. Durbeyfield)

SCENARIJ:
Gérard Brach,
Roman Polanski,
John Brownjohn (prema romanu Thomasa Hardyja)

FOTOGRAFIJA:
Ghislain Cloquet,
Geoffrey Unsworth

GLAZBA:
Philippe Sarde

MONTAŽA:
Alastair McIntyre,
Tom Priestley

Sadržaj:

Engleska provincija tijekom 19. stoljeća. Mlada Tessa Durbeyfield plaha je i senzibilna seoska djevojka koju otac John pošalje na rad u kući plemićke obitelji d´Urberville, za koju je John nedavno doznao da su njihovi daleki rođaci. Privlačna Tessa ubrzo će zapeti za oko naočitom Alecu d´Urbervillu, no njegovi pokušaji da ju osvoji neće uroditi plodom, jer ga ona doživljava isključivo kao rođaka kojemu se obraća s mnogo poštovanja. Ipak, Alec nije tip koji lako odustaje, a k tome je riječ i o podmukloj osobi koja će jednom prilikom izgubiti nadtzor nad sobom i silovati Tessu. Ona će ostati trudna i roditi bolesno dijete koje će vrlo brzo umrijeti. Osramoćena i nesretna, Tessa će nekoliko mjeseci kasnije otići na farmu krava i ondje početi raditi kao mljekarica. Tu će upoznati markantnog Angela Clarea, ambicioznog mladog poljoprivrednika iz ugledne obitelji u kojeg će se snažno i iskreno zaljubiti. Kad se počne zbližavati s njim, Tessa će mladiću zatajiti svoju prošlost, koju će mu ipak odlučiti otkriti nakon vjenčanja. Na to će ju Angel odbaciti i zatražiti razvod, što će se podudariti s viješću da je preminuo Tessin otac. Kad shvati da ju nema tko uzdržavati i da je prepuštena samoj sebi, Tessa će pristati postati Alecovom ljubavnicom.

Godine 1981. od šest nominacija za Oscara, uključujući one u najvažnijim kategorijama najboljeg filma i redatelja, ovjenčana onima za najbolju fotografiju, scenografiju i kostimografiju, iste godine od četiri nominacije za Zlatni globus nagrađena onima za najbolji strani film i novu žensku glumačku zvijezdu (Nastassja Kinski), te godinu kasnije od tri nominacija za najprestižniju britansku filmsku nagradu BAFTA ovjenčana također onom za najuspjeliju fotografiju, izvrsna romantična drama Tessa suscenarista i redatelja Romana Polanskog izuzetno je uspjela adaptacija romana Tessa iz porodice d´Urberville ili Čista žena uglednog engleskog književnika Thomasa Hardyja. Najpopularniju Hardyjevu prozu u kojoj je pisac bio posvećen svojim najčešćim temama, problemima slučaja i sudbine u čovjekovu životu te osobito ženi kao zagonetnom i nepredvidljivom utjelovljenju temeljnog načela prirode, s Polanskim su u scenarij pretočili njegovi česti suradnici Gérard Brach i John Brownjohn. Film koji je 1980. godine od šest nominacija za prestižnu francusku filmsku nagradu César potvrdio one u kategorijama najboljeg filma, redatelja i opet fotografije, maestralno je režirano ostvarenje iznimno sugestivna ugođaja koje imponira i vrlo uspjelom scenografskom i kostimografskom rekonstrukcijom kolonijalne Engleske. Vrijedi izdvojiti i impresivnu nenametljivo stiliziranu fotografiju s korištenjem filtara, za koju su zaslužni oskarovac Ghislain Cloquet i njegov prethodnik Geoffrey Unsworth, dvostruki dobitnik Oscara koji je tijekom snimanja umro od srčanog udara, a koja dodatno podcrtava emotivna stanja protagonistice i dramske pasaže djela, kao i raskošnu kostimografiju i pažljivo odabrane lokacije filmskih setova. Polanskog je za snimanje filma nadahnula njegova pokojna supruga Sharon Tate, koja mu je još krajem 60-ih poklonila Hardyjev roman i uvjerila ga da se u njemu krije predložak za intrigantnu filmsku priču. Štoviše, ona je tada izrazila i želju da osobno tumači ulogu protagonistice, no zbog njezine tragične sudbine to se nije ostvarilo. Ipak, Polanski je film posvetio njoj, riječima ´za Sharon´ na samom početku.

boja, 186'