ULOGE:
Irene Jacob (Valentine Dussaut),
Jean-Louis Trintignant (Joseph Kern),
Frédérique Feder (Karin),
Jean-Pierre Lorit (Auguste Bruner),
Samuel Le Bihan

SCENARIJ:
Krzysztof Kieślowski,
Krzysztof Piesiewicz

FOTOGRAFIJA:
Piotr Sobocinski

GLAZBA:
Zbigniew Preisner

MONTAŽA:
Jacques Witta

Sadržaj:

Dok studira u Ženevi, mlada i privlačna Valentine radi kao manekenka i fotomodel, a zbog čestih putovanja sve se rjeđe viđa sa svojim dečkom Englezom. Kad jednog dana tijekom vožnje automobila slučajno udari psa, Valentine će pomažući životinji upoznati i njezinog vlasnika, starog Josepha Kerna, nekadašnjeg suca čije ju naizgled hladno i zagonetno ponašanje smjesta zaintrigira. Kern je ciničan čovjek koji živi povučeno u svom stanu, omiljeni hobi mu je prisluškivanje telefonskih razgovora njegovih susjeda, a usprkos početnim nesuglasicama među njima Valentine će sa sucem postupno početi izgrađivati prijateljski odnos te shvatiti da su njih dvoje srodne duše. Ona će tako od suca doznati da je nekad bio snažno zaljubljen u djevojku koja ga je prevarila s drugim muškarcem te s njim otišla u Englesku i poginula u nesreći. Istodobno, u susjedstvu Valentine živi mladi student August, kojeg će sudbina na neobičan način spojiti s njom.

 

Nakon snimanja romantične drame nominirane za Oscara u kategorijama najboljeg redatelja, izvornog scenarija i fotografije, također nominirane za Zlatni globus u kategoriji najboljeg filma s neengleskog govornog područja, za tri nagrade BAFTA i Europsku filmsku nagradu u kategoriji europskog filma godine, Krzysztof Kieślowski je izjavljivao da je riječ o njegovom posljednjem filmu te da ostatak života želi provesti izoliran u sobi i pušeći cigarete. Njegov uistinu posljednji dugometražni igrani redateljski projekt, dvije godine nakon završetka kojeg je umro, osebujno je i neobično ostvarenje, zaključno poglavlje trilogije posvećene bojama francuske zastave, u kojem se Kieślowski kroz priču o neobičnom odnosu dvoje protagonista različitih dobi te socijalnih i klasnih zaleđa pozabavio teškoćama u zbližavanju među ljudima i nemogućnošću potpunog razumijevanja. Kao i u prethodnim nastavcima trilogije, Kieślowski je i ovdje posvećen elaboriranju psiholoških svjetova i i suvremenih problema tadašnjih mladih Europljana, ovaj put s osloncem na motiv slučajnosti kao inicijatora zbivanja.

boja, 99'