CAST:
Liza Minnelli,
Michael York,
Helmut Griem,
Marisa Berenson,
Joel Grey

SCRIPT:
Jay Presson Allen

PHOTOGRAPHY:
Geoffrey Unsworth

MUSIC:
John Kander,
Ralph Burns

EDITING:
David Bretherton

COSTUMES:
Charlotte Flemming

Synopsis:

Godine 1931. u Berlin stiže Brian Roberts, student s Cambridgea, kako bi dovršio studij njemačkog. Nema previše novaca pa se planira izdržavati poučavanjem engleskog te iznajmljuje sobu u skromnoj stambenoj zgradi među čijim je stanarima i Amerikanka Sally Bowles, s kojom se sprijateljuje. Ona je flembojantna osoba puna životne energije koja radi u dekadentnom noćnom klubu kabaretskog profila, Kit Kat, čijim scenskim točkama dominira majstor ceremonije.

Sally uvodi Briana u svoj svijet želeći da postane jedan od njezinih brojnih ljubavnika, no s vremenom zaključi, ne posve točno, da je on zapravo gej, i to bez seksualnog iskustva. Među njihovim su prijateljima i siromašni Fritz Wendel, koji želi postati žigolo, te atraktivna židovska frizerka Natalia Landauer u koju se Fritz zaljubljuje. U Sallyn i Brianov život ulazi bogati barun Maximilian von Heune, a svugdje oko njih osjeća se sve više uspon nacističke partije i nacističkog duha…
 

Jedan od najslavnijih mjuzikala svih vremena, Kabaret je djelo jednog od najistaknutijih autora mjuzikala u povijesti, Boba Fossea, premda je on zapravo režirao svega tri filmska mjuzikla, od kojih su dva, međutim, kameni međaši žanra – Kabaret i Sav taj jazz. Međutim, prije posvećenja filmu, Fosse je izgradio veliku karijeru koreografa u kazalištu, a filmskom mjuziklu podario je modernistički touch koji mu je prethodno uglavnom itekako nedostajao. Kabaret je specifičan po činjenici da se sve pjevačko-plesne točke osim jedne događaju u samom kabaretskom klubu, prostoru gdje je to logično, gdje se i inače pjeva i pleše, dok u prizorima izvan kluba, za razliku od klasičnih mjuzikala, pjesme i plesa (gotovo) nema.

Također, zbog svoje seksualne provokativnosti, koja uključuje prikazivanje promiskuitetnosti i biseksualnosti bez moralističkog odmaka, Kabaret je prvi mjuzikl u povijesti koji je dobio 'pornografsku' cenzorsku oznaku X, a kontroverze je izazvao i zbog prikaza homoseksualnosti, koji se na primjer nije svidio autoru (poluautobiografskih) priča koje su poslužile kao predložak prethodnim kazališnim adaptacijama, a onda i filmu, Christopheru Isherwoodu (inače geju), ali i zbog tretmana nacizma – scena (jedina muzička izvan kluba) u kojoj masa ljudi na ulici prihvaća nacističku pjesmu bila je izrezana za zapadnonjemačku kino distribuciju (vraćena je tek 1976. prilikom premijere filma na zapadnonjemačkoj televiziji).

Film je Lisu Minnnelli, kći znamenitog autora klasičnih hollywoodskih mjuzikala Vincentea Minnellija i zvijezde istih Judy Garland, lansirao u zvjezdanu orbitu, a zanimljivo je da je ona za izgled i ponašanje svog lika u filmu inspiraciju pronašla u legendarnoj američkoj glumici nijemog razdoblja Louise Brooks, koja se proslavila upravo u Njemačkoj krajem 1920-ih i početkom 1930-ih glumeći slobodoumne, seksualno nesputane (a takva je bila i u stvarnom životu) glavne uloge u klasičnim filmovima Georgea Wilhelma Pabsta, Pandorina kutija i Dnevnik izgubljene.

Kabaret je ostvario velik gledateljski uspjeh i većinsku naklonost kritike, a bio je nominiran za čak deset Oscara, od kojih je osvojio osam – za režiju, glavnu glumicu, sporednog glumca (Joel Gray), fotografiju, scenografiju, montažu, zvuk i skladanje originalnih ili adaptiranih pjesama, dok su bez Akademijine nagrade ostali sam film i scenaristička adaptacija. Lisa Minnelli i Joel Gray nagrađeni su i Zlatnim globusima, a 1995. Kabaret je uvršten u Nacionalni filmski registar Kongresne knjižnice kao djelo od posebnog kulturnog, estetskog ili povijesnog značaja.

Autor komentara: Damir Radić

color, 124'